Donald Trump u petak je u Palm Beachu najavio da bi američka mornarica mogla „preuzeti” Kubu nakon što SAD „završi posao” u Iranu, dok je istoga dana potpisao nove sankcije protiv Havane. Kubanske vlasti te mjere nazivaju kolektivnim kažnjavanjem stanovništva.
Trumpova izjava i nove sankcije
Govoreći na skupu neprofitnog Forum Club of the Palm Beaches, Trump je rekao da će vojska „preuzeti (Kubu) gotovo odmah” te je opisao scenarij u kojem bi nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln stao „stotinjak metara od obale”, nakon čega bi se Kubanci navodno predali. Izjava je izazvala zabrinutost zbog mogućeg novog vojnog sukoba.
Istoga dana Trump je izvršnom uredbom uveo nove sankcije koje ciljaju širok krug osoba uključenih u ključne sektore kubanskog gospodarstva – energetiku, obranu, metale i rudarstvo, financijske usluge i sigurnost. Sankcije se odnose i na dužnosnike za koje Washington smatra da su uključeni u „ozbiljna kršenja ljudskih prava” ili korupciju, a navedenim osobama zabranjuje se ulazak u Sjedinjene Države.
Administracija u Washingtonu ranije je optužila Kubu da pruža sigurnosno osoblje za zaštitu navodnih narko-operacija predsjednika Nicolása Madura u Venezueli, u zamjenu za novac i naftu, koje je Trump potom blokirao. Otok se suočava s teškim nestašicama nafte, zaustavljanjem brojnih sektora i zastojevima u zdravstvenom sustavu, a UN je više puta upozorio na humanitarnu krizu.
Oštra reakcija Havane
Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Eduardo Rodríguez Parrilla nove je sankcije nazvao „kolektivnim kažnjavanjem” kubanskog naroda. U objavi na platformi X poručio je da su mjere „jednostrane prisilne” i da se objavljuju upravo 1. svibnja, kada milijuni Kubanaca izlaze na ulice protiv američke blokade i energetskog pritiska.
Parrilla tvrdi da su mjere eksteritorijalne naravi i da krše Povelju Ujedinjenih naroda, te da SAD nema pravo nametati mjere Kubi ni trećim državama. Istodobno, Bijela kuća mjesecima poziva kubansko vodstvo na pregovore, uz upozorenje da to učini „prije nego što bude prekasno”.
Predsjednik Miguel Díaz-Canel više je puta odbio razgovore pod, kako kaže, neprijateljskim uvjetima, ističući da će Havana pristati na dijalog samo na temelju uzajamnog poštovanja, ravnopravnosti i bez prijetnje suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti zemlje.
