Sveučilište u Beču otkazalo je dodjelu Zlatnog doktorata jednom od najpoznatijih austrijskih matematičara i autora, Rudolfu Taschneru, zbog njegovih javnih kritika klimatskih politika, rodnih studija i načina financiranja znanstvenih projekata. Ceremonija je trebala biti održana 13. svibnja u Beču, no sveučilište ju je iznenada otkazalo.
Odluka je donesena nakon što je, prema navodima Senata, zaprimljena zabrinutost zbog njegovih izjava o klimi, rodnim i postkolonijalnim studijima te o kriterijima za dodjelu znanstvenih potpora. Potez je izazvao široku raspravu u Austriji o granicama slobode govora u akademskoj zajednici.
Otkazivanje nagrade zbog „zabrinutosti” oko izjava
Predsjednik Sveučilišnog senata Stefan Krammer izjavio je za list Die Presse da postoje „zabrinutosti u vezi s (Taschnerovim) komentarima u kontekstu dokaza, autonomije i akademske slobode … osobito o klimatskim promjenama te rodnim i postkolonijalnim studijima”.
Uz to, Krammer je podsjetio da je Taschner kritizirao i smjernice za financiranje Austrijskog znanstvenog fonda (FWF). Upravo je kritika jednog konkretnog projekta, kako se pretpostavlja, dodatno zaoštrila odnose.
Taschner je trebao primiti Zlatni doktorski diplom zajedno s još dvojicom kolega, kao priznanje koje se dodjeljuje 50 godina nakon diplomiranja alumnima koji su ostvarili „iznimna akademska postignuća” ili „izvrsne profesionalne doprinose”. Prema medijskim navodima, već je pripremio govor zahvale kada je Sveučilište jučer odustalo od svečane dodjele.
Spornost oko klimatskih i rodnih tema te javnog financiranja
Rudolf Taschner poznat je u Austriji kao jedan od najistaknutijih popularizatora matematike. Autor je niza znanstveno-popularnih knjiga i redovito piše kolumne za velike austrijske novine. U njegovu je čast 1999. godine čak nazvan i jedan asteroid. Od 2017. godine zastupnik je Austrijske narodne stranke (ÖVP).
Posljednjih godina javno je izražavao skepsu prema snažnoj prisutnosti rodnih studija i postkolonijalnih studija na sveučilištima, ocjenjujući da takvi programi zauzimaju prevelik prostor i sredstva. Klimatske promjene u jednoj je prilici nazvao „ne-temom”, pozivajući donositelje odluka da se okrenu, kako je rekao, „stvarnim” problemima.
Promatrači smatraju da je važnu ulogu u odluci Sveučilišta imala i njegova oštra kritika odluke Austrijskog znanstvenog fonda da dodijeli oko 400.000 eura za umjetnički projekt o estetici sna. Taschner je taj projekt nazvao „beskorisnim” i „bačenim novcem”, što je, prema navodima, posebno zasmetalo ravnatelju institucije koja je nositelj projekta, Bečkog sveučilišta za glazbu i izvedbene umjetnosti, socijaldemokratu Andreasu Mailathu-Pokornyju.
Na Sveučilištu u Beču odluku službeno obrazlažu zaštitom akademske slobode i znanstvenih standarda, dok kritičari upozoravaju da je riječ o kažnjavanju nepopularnih mišljenja, a ne o prosudbi stručnih postignuća.
Odluka je izazvala snažne reakcije u političkim i akademskim krugovima. Glavni tajnik ÖVP-a Nico Marchetti izjavio je da je riječ o „ideološkoj cenzuri u znanosti” koja se, kako je naglasio, ne smije tolerirati. „Sveučilište u Beču poziva se da odloži svoje ideološke naočale i vrati se svojim temeljnim načelima”, poručio je.
Voditelj pro-tržišnog think-tanka Agenda Austria, Franz Schellhorn, nazvao je odluku „ludilom, čistim ludilom”. Upozorio je da se time šalje poruka kako znanstvenicima prijeti sankcioniranje ako preispituju aktualne trendove u financiranju istraživanja.
Kritike dolaze i iz krugova koji inače nisu bliski konzervativnim strankama. Njemački pisac Hasnain Kazim, nekadašnji dopisnik iz Beča za lijevo orijentirani njemački magazin Spiegel, ocijenio je da je riječ o pogrešnom i opasnom presedanu. „Kakva besmislica da jedna neprimjerena, ali sasvim legitimna izjava dovede do toga da se više ne odaje priznanje upravo onome što se treba odati – naime, matematičkim postignućima. Takav stav nedostojan je slobodnog društva”, poručio je.
Rasprava o slučaju Rudolfa Taschnera tako prerasta iz institucijskog pitanja u širu javnu debatu o tome smije li se akademskim nagradama uvjetovati slaganje s prevladavajućim stavovima o klimi, rodu i kulturnoj politici ili bi kriterij trebao ostati strogo vezan uz stručne rezultate kandidata.
