Gotovo polovica izvoza proizvoda iz Europske unije koji sadrže čelik i aluminij mogla bi biti pogođena višim carinama u Sjedinjenim Američkim Državama nakon najnovije carinske reforme predsjednika Donalda Trumpa. Prema ranoj procjeni Europske komisije, oko 23 milijarde eura vrijednosti europskog izvoza nalazi se u skupini proizvoda za koje se očekuje rast carinskih davanja.
Novi režim stupio je na snagu 6. travnja, samo četiri dana nakon što je predsjednik Trump potpisao proglas kojim se mijenja način obračuna carina na čelik, aluminij i bakar. Umjesto dosadašnjeg oporezivanja prema udjelu metala u proizvodu, carine se sada računaju na punu vrijednost gotovog proizvoda.
Nova struktura carina i podjela tereta
Prema informacijama koje su europski dužnosnici podijelili s državama članicama, ukupna vrijednost izvoza iz EU-a obuhvaćenog novim pravilima sada se procjenjuje na oko 52 milijarde eura godišnje, što je pad u odnosu na ranijih 67 milijardi eura. Od toga će oko 28,3 milijarde eura izvoza imati korist od nižih carina ili potpunog izuzimanja.
U tu povoljniju skupinu ulazi oko 17,6 milijardi eura proizvoda koji su u potpunosti uklonjeni s carinskog popisa te dodatnih 10,7 milijardi eura robe na koju će se primjenjivati carinska stopa ograničena na 15 posto, u skladu s dogovorenim carinskim plafonom iz trgovinskog sporazuma postignutog prošlog srpnja u Turnberryju u Škotskoj.
Preostali dio – više od 23 milijarde eura izvoza – neće imati koristi od olakšica te će ući u kategoriju s višim carinama nego ranije. Riječ je o širokom rasponu proizvoda, od sirovih metala do složenijih prerađenih artikala.
Novi sustav uvodi tri razine carina. Prvu čini carina od 50 posto na sirovi čelik, aluminij i bakar te na jednostavne proizvode izrađene u potpunosti od tih metala, poput cijevi ili čavala. Drugu razinu čini carina od 25 posto na tzv. derivativne proizvode u kojima metal čini značajan dio, primjerice na plinske štednjake ili klima-uređaje. Treća razina predviđa carinu od 10 posto na proizvode proizvedene u inozemstvu, ali s metalom podrijetlom iz SAD-a, čime se nastoji potaknuti uporaba američkih sirovina.
Proizvodi koji sadrže manje od 15 posto čelika, aluminija ili bakra bit će izuzeti iz carina temeljenih na američkom Zakonu o širenju trgovine iz 1962. godine, točnije odredbe Section 232, koja omogućuje dodatne carine ako uvoz predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Bruxelles traži poštivanje dogovora, Washington brani politiku
Promjena je uslijedila nakon odluke Vrhovnog suda SAD-a krajem veljače, kojom su srušene ranije tzv. „recipročne“ carine. Kako bi zadržala pritisak na trgovinske partnere, američka administracija preoblikovala je sustav i usredotočila se na čelik, aluminij i bakar, pri čemu se i dalje poziva na nacionalnu sigurnost.
Europska komisija nastoji iz pregovora izvući što povoljniji tretman za europske izvoznike. Posebno traži potpuno izuzeće čeličnih proizvoda od carina ili barem trajno spuštanje stope na 15 posto, u skladu s dogovorom postignutim prošle godine u Turnberryju. Europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič prošlog je tjedna u Washingtonu to pitanje otvorio na sastancima s američkim sugovornicima, među njima i s trgovinskom predstavnicom Jamieson Greer.
Šefčovič je nakon sastanaka izjavio kako je dobio jamstva da „sporazum vrijedi za obje strane“, aludirajući na to da bi se dogovoreni plafon od 15 posto trebao poštivati. No sporazum još nije stupio na snagu jer institucije EU-a i dalje usuglašavaju potrebne zakonske akte.
S druge strane, predstavnik Bijele kuće poručio je da je cilj politike „America First“ vraćanje ključne industrijske proizvodnje u SAD. Prema toj izjavi, cilj je kroz ciljane prilagodbe carina suzbiti izbjegavanje obveza, pojednostavniti provedbu i potaknuti povećanje kapaciteta proizvodnje čelika i aluminija na američkom tlu. Washington pritom naglašava da s Europskom unijom, s kojom bilježi svoj najveći trgovinski deficit, očekuje puno provođenje preuzetih obveza iz sporazuma iz Turnberryja.
U Europskom parlamentu dio zastupnika, uz potporu Francuske, zauzima oštriji stav. Predsjednik odbora za trgovinu Bernd Lange ističe kako novo američko oporezivanje ne ispunjava očekivanja parlamenta, podsjećajući da bi carinske stope na čelične i aluminijske proizvode trebale biti ograničene na 15 posto, u skladu s dogovorom iz Škotske. Zastupnici zagovaraju ugradnju takozvane „sunrise“ klauzule, kojom bi se primjena sporazuma odgodila sve dok američke carine na derivativne proizvode od čelika i aluminija ne budu snižene.
Istodobno, gospodarstvenici na obje strane Atlantskog oceana moraju se brzo prilagoditi, budući da je razdoblje između potpisivanja i stupanja na snagu novih pravila bilo vrlo kratko. Povećani troškovi za znatan dio europskog izvoza metala u SAD povećavaju neizvjesnost za proizvođače i pojačavaju pritisak na Bruxelles da u nastavku pregovora zaštiti interese europske industrije. Europska komisija zasad službeno ne komentira privremenu procjenu, a daljnji tijek pregovora ovisit će i o tome hoće li i kako Washington dodatno prilagoditi carinski sustav.
