Nadolazeći mađarski premijer Peter Magyar u srijedu je u Bruxellesu razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom o planu za deblokadu zamrznutih EU sredstava za Mađarsku. Ključno je 10 milijardi eura iz fonda za oporavak nakon pandemije, koji istječe krajem kolovoza, a pristup novcu uvjetovan je ispunjavanjem 27 tzv. „super-miljokaza”.
Magyar optimističan, Bruxelles oprezan
Dio zakonodavnog paketa već je donijela dosadašnja vlada Fidesza, no provedba i daljnje reforme zaustavljene su od 2024. Stranka Tisza Petera Magyara imat će dvotrećinsku većinu u parlamentu, što bi trebalo omogućiti brzo usvajanje potrebnih zakona, ali konačna odluka ostaje na Europskoj komisiji.
U Poljskoj je nakon dolaska vlade Donalda Tuska 2023. sličan proces doveo do odmrzavanja svih sredstava, iako su neke obveze bile samo djelomično ispunjene zbog političkih blokada. Zbog tog iskustva Bruxelles sada izbjegava „blanko ček” prema Mađarskoj. Razlika je u tome što Magyarova vlada, za razliku od poljske, nema iste ustavne prepreke.
Magyar je razgovore opisao kao „iznimno konstruktivne i uspješne” te je izrazio optimizam da će Komisija podržati pristup sredstvima kako bi Mađari „u potpunosti imali koristi od svog članstva u EU”. Najavio je novi susret s von der Leyen u tjednu od 25. svibnja, već kao premijer, radi političkog dogovora o sredstvima. Odbacio je tvrdnje da EU traži ustupke protivne mađarskim interesima.
MCC traži suradnju, Slovačka pod povećalom
Istodobno, institucija Mathias Corvinus Collegium (MCC), koju je vlada Viktora Orbána snažno financirala državnim sredstvima i imovinom, objavila je da je spremna surađivati s novom vladom. Magyar je ranije poručio da više neće financirati MCC i da će nastojati vratiti državnu imovinu prenesenu na tu i slične institucije, uključujući udjele u kompanijama MOL i Richter vrijedne do 280 milijardi forinti.
MCC navodi da više od 30 godina provodi program razvoja talenata za oko 8.000 polaznika u Mađarskoj i susjednim državama, neovisno o njihovu financijskom stanju ili svjetonazoru, te ističe „intelektualnu otvorenost” i slobodu izražavanja. U međuvremenu, u Slovačkoj raste napetost s Bruxellesom zbog reformi vlade premijera Roberta Fica. Europski parlament pozvao je Komisiju da ispita uvjete za aktivaciju mehanizma uvjetovanosti vladavinom prava, što bi moglo dovesti do obustave dijela sredstava, dok predsjednik Peter Pellegrini tvrdi da je riječ prije o političkim nesuglasicama nego o objektivnim propustima.
