Prosječna cijena galona (3,8 litara) benzina u Sjedinjenim Američkim Državama dosegnula je 4,30 dolara, prema podacima American Automobile Associationa (AAA), što je znatno više od manje od 3 dolara prije početka rata SAD‑a i Izraela protiv Irana 28. veljače. Cijene rastu usred sukoba oko Tjesnaca Hormuz, ključne pomorske rute za izvoz nafte.
U četvrtak je američki predsjednik Donald Trump ponovno poručio da je „vrijeme na njegovoj strani” te odbio iranske prijedloge preliminarnog dogovora za ponovno otvaranje tjesnaca, istodobno uvjeravajući javnost da će se cijene goriva smanjiti nakon završetka rata.
Skok cijena goriva i pritisak na gospodarstvo
Prema AAA, cijene benzina porasle su za 27 centi u proteklom tjednu, dok Iran blokira tjesnac, a SAD provodi pomorsku blokadu iranskih luka. Nacionalni prosjek sada je 1,12 dolara viši nego u isto vrijeme prošle godine, uz cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu i bez naznaka kada bi se Hormuz mogao ponovno otvoriti.
„Cijene goriva najviše su u posljednje četiri godine, od kraja srpnja 2022.”, navodi se u izvješću AAA. U saveznoj državi Kaliforniji, s gotovo 40 milijuna stanovnika, cijena je u četvrtak premašila 6 dolara po galonu.
Rast cijena energije potiče inflaciju i gospodarsku neizvjesnost te dodatno opterećuje politički položaj predsjednika Trumpa, čiji rejting, prema anketama, pada zbog nezadovoljstva ratom s Iranom.
Suprotstavljene poruke Washingtona i Teherana
Od početka rata predsjednik Trump i njegovi suradnici poskupljenje goriva predstavljaju kao privremenu cijenu za ostvarenje ciljeva vojne kampanje. „I znate što? Nećemo imati nuklearno oružje u rukama Irana”, rekao je novinarima, dodajući: „Gorivo će pasti. Čim rat završi, past će kao kamen.”
Unatoč prekidu vatre 8. travnja, cijena goriva u SAD‑u nastavila je rasti, a stručnjaci upozoravaju da se cijene nafte ne spuštaju automatski po završetku sukoba. Iran negira da traži nuklearno oružje.
Trump tvrdi da je Iran vojno i ekonomski gotovo slomljen te pomorsku blokadu naziva „nevjerojatnom”, dok Teheran odbija izravne pregovore dok se opsada ne ukine. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian poručio je da je nastavak blokade „produžetak vojnih operacija protiv nacije koja plaća cijenu za svoj otpor i neovisnost” te upozorio da je „nastavak ovog opresivnog pristupa nepodnošljiv”.
