Péter Magyar, nadolazeći premijer Mađarske, u srijedu se u Bruxellesu sastaje s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen kako bi dogovorio deblokadu zamrznutih sredstava EU-a za Budimpeštu. Riječ je o milijardama eura iz fonda za oporavak od covida, uključujući oko 10 milijardi eura koje Mađarska može trajno izgubiti krajem kolovoza ako ne ispuni tražene reforme.
Zašto je novac blokiran i što Mađarska mora učiniti
Sredstva su zamrznuta zbog zabrinutosti Komisije u vezi s korupcijom, neovisnošću pravosuđa i poštivanjem demokratskih standarda. Prema pravilima EU-ova fonda za oporavak, države moraju do kraja kolovoza ispuniti zadane mjerljive ciljeve, inače novac propada.
Prvi korak prema deblokadi jest ispunjavanje 27 tzv. „superprekretnica” koje se odnose na javnu nabavu, pravosuđe i akademske slobode. Budući da je Magyarova stranka Tisza osvojila više od dvije trećine mjesta u parlamentu, očekuje se da će moći brzo usvojiti potrebne zakone.
Istodobno, ostaje teži dio posla: provedba detaljnih reformi i projekata na terenu kako bi se novac doista povukao prije isteka roka. Kao mogući izlaz razmatra se i prijenos dijela sredstava na nacionalnu razvojnu banku ili korištenje postcovid fondova za dovršetak već započetih projekata.
Politički signali iz Bruxellesa i šira agenda
Susret s von der Leyen prije službene inauguracije Magyara početkom svibnja neuobičajen je, ali ne i bez presedana. Sličan tretman imao je i Donald Tusk nakon pobjede na izborima u Poljskoj. Cilj sastanka, prema izvorima iz EU-a, jest poslati signal dobre volje dok nova vlada najavljuje izmjene politika iz razdoblja Viktora Orbána, kojeg je Magyar porazio na izborima 12. travnja.
Šef Europske pučke stranke Manfred Weber poručio je da EU treba dati „kredit povjerenja” novoj vladi i predložio da se u Europskom parlamentu preispita nastavak postupka po Članku 7. protiv Mađarske. Drugi zastupnici, poput Terry Reintke iz kluba Zelenih, upozoravaju da „superprekretnice” još nisu provedene i da se pritisak ne smije prerano popustiti.
Magyar u Bruxellesu traži i šire rješenje odnosa s institucijama EU-a: olakšanje u vezi s dnevnim kaznama u sporu oko migracija, odobrenje traženih zajmova iz programa SAFE te put za povratak mađarskih sveučilišta u program Erasmus, iz kojeg su isključena zbog pitanja akademskih sloboda.
