Novo istraživanje Crobarometar, koje je provela agencija Ipsos od 1. do 20. travnja 2026. na uzorku od 990 punoljetnih građana, pokazuje jasnu podjelu javnog mnijenja o sigurnosnoj politici i plaćama u javnom sektoru. Građani većinom odbijaju slanje hrvatskih vojnika u NATO operacije, ali istodobno snažno podupiru zahtjeve sindikata za povećanje plaća.
Građani protiv slanja vojnika u NATO operacije
Na pitanje bi li podržali slanje pripadnika Oružanih snaga RH u NATO operacije u slučaju napada na neku članicu Saveza, potporu je dalo 28 posto ispitanika. Čak 66 posto izjasnilo se protiv, dok 6 posto ne zna ili ne želi odgovoriti.
Sociolog Boris Jokić ocjenjuje da je riječ o iznenađujućim podacima te ističe da je polovica ispitanika u potpunosti protiv takve akcije. Kao moguće razloge navodi ratno iskustvo Hrvatske i nedovoljno razumijevanje uloge i obveza koje proizlaze iz članstva u NATO-savezu.
Po njegovim riječima, građanima možda nije dovoljno objašnjeno da u slučaju napada na jednu članicu druge moraju reagirati te da je Savez svojevrsni sigurnosni “osigurač” u nestabilnom globalnom okruženju. Najveća potpora slanju vojnika dolazi od simpatizera HDZ-a, dok je najveći otpor među biračima Mosta. Žene su češće protiv, a veću potporu daju visokoobrazovani i građani iz urbanih sredina.
Povećanje plaća i rezanje troškova zbog rasta cijena
U dijelu istraživanja o životnom standardu ispitanici su naveli da bi se u slučaju novog rasta cijena prvo odrekli izlazaka, restorana i kafića (39 posto), zatim putovanja i godišnjih odmora (32 posto). Čak 29 posto kaže da više nema gdje štedjeti. Manji dio građana spreman je rezati troškove alkohola i cigareta, odjeće, kulture, namještaja, pretplata i privatnih usluga.
Jokić upozorava da takva struktura štednje posebno pogađa turizam, ali i otkriva skupine koje su na rubu: starije, umirovljenike, stanovnike ruralnih sredina i radničku klasu, za koje navodi da više nemaju prostora za rezanje troškova.
Kada je riječ o plaćama u javnim službama, 63 posto ispitanika podržava zahtjeve sindikata za povećanjem, dok ih 30 posto ne podržava, a 7 posto nema stav. Jokić smatra da se Hrvatska lako solidarizira s radnicima, osobito u sektorima obrazovanja i zdravstva, koje građani najčešće povezuju s javnim sektorom. Kao ključan razlog te potpore navodi visoke cijene koje opterećuju kućne proračune.
Istraživanje je provedeno uz maksimalnu statističku pogrešku od +/- 3,3 posto.
