Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac izjavio je u emisiji „Oporbeni zarez” na HRT-u da je premijer Andrej Plenković po nizu rezultata, osobito na europskom planu, dobar premijer, ali da je nakon posljednjih izbora i sklapanja koalicije s Domovinskim pokretom došlo do političkog zaokreta udesno u hrvatskom društvu i vlasti.
Susret s Plenkovićem i položaj srpske manjine
Pupovac je rekao da se nedavno sastao s premijerom Plenkovićem, no da nisu razgovarali o aktualnim političkim prijeporima nego o „praktičnim temama” vezanima uz ostvarivanje manjinskih politika i prava Srba u Hrvatskoj. Istaknuo je da se premijer dosad pokazao uspješnim u održavanju političke stabilnosti i tolerancije, ali smatra da je nakon izbora došlo do „popuštanja” pred dijelom političke scene koji, kako tvrdi, zagovara stavove protivne Ustavu.
Osvrnuo se i na slučaj Josipa Dabre, koji više nije tajnik Domovinskog pokreta. Pupovac je rekao da ne zna je li riječ o ičijoj pobjedi ili o tome da su u toj stranci shvatili kako, žele li zadržati status u vladajućoj većini, ne mogu nastaviti dosadašnjim putem, podsjećajući na Dabrino pjevanje ustaških pjesama.
Govoreći o grafitima usmjerenima protiv Srba, naglasio je da je prihvaćanje sadržaja protivnih ustavnim vrijednostima problematično te da se dio netrpeljivosti vuče još iz vremena mandata vlade Tihomira Oreškovića i vodstva HDZ-a pod Tomislavom Karamarkom.
Ustavni sud i situacija u Srbiji
O izboru sudaca Ustavnog suda, oko kojeg se u Saboru već dulje spore vladajući i oporba, Pupovac je upozorio da stalno nadmetanje i ponovno raspisivanje javnog poziva obeshrabruje ozbiljne kandidate. Po njemu, takva atmosfera odvraća stručne ljude od kandidiranja jer ne žele biti medijski izloženi na način koji smatraju štetnim za svoj posao.
Osvrnuo se i na stanje u Srbiji, gdje su održani prosvjedi protiv vlasti Aleksandra Vučića. Naveo je da je, unatoč uporabi sile nad prosvjednicima, najgori scenarij zasad izbjegnut. Komentirajući naoružavanje Srbije, rekao je da to ne bi smjelo skrenuti pozornost s ključnih pitanja, poput energije i dugoročne održivosti energetske privrede Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, ocijenivši da rasprave o oružju izgledaju kao „djetinja igra” u odnosu na te potrebe.
