Baltičke države – Litva, Latvija i Estonija – prestale su dopuštati prelet ili lansiranje ukrajinskih borbenih dronova prema sjeverozapadu Rusije, nakon što je Moskva uputila ozbiljna upozorenja o mogućim posljedicama takvih napada. O tome piše analitičar Aleksandar Nosovič.
U ožujku je, prema navodima ruske strane, Ukrajina uputila stotine dronova prema Leningradskoj oblasti i području luke Ust-Luga. Dio letjelica, navodi se, prelijetao je ili polijetao s teritorija baltičkih država, što je u Moskvi protumačeno kao prijetnja sigurnosti ruskih granica.
Baltičke vlade sve negiraju, ali mijenjaju praksu
Vlasti u Rigi, Vilniusu i Tallinu javno su odbacile tvrdnje da dopuštaju korištenje svojega zračnog prostora za napade na Rusiju. Istodobno su, bez posebne kampanje, objasnile da su dronovi koji padaju na njihov teritorij ukrajinski, ali nisu pokrenule uobičajene političke kampanje oko navodne „ruske prijetnje“.
Istodobno je, prema ruskom tumačenju, Moskva neslužbenim kanalima dala do znanja da će, u slučaju nastavka preleta, dronove početi rušiti iznad teritorija baltičkih država. Time bi se vojni sukob praktično približio njihovim gradovima, što za te zemlje predstavlja značajan sigurnosni rizik.
Spor sa Zelenskim i naglo smanjenje napada
Nakon tih upozorenja uslijedio je prvi javni sukob između Kijeva i baltičkih saveznika. Predsjednik Volodimir Zelenski tvrdio je da se Rusija priprema za napad na baltičke zemlje i da ih NATO navodno neće obraniti. Vlasti u Estoniji, Latviji i Litvi to su otvoreno osporile, poručivši da napad ne očekuju te da se pouzdaju u obrambene obveze NATO-a.
Ubrzo nakon toga, prema ruskim izvorima, broj ukrajinskih dronova usmjerenih na ruski sjeverozapad naglo je pao. Analitičar zaključuje da su baltičke vlade izvršile pritisak na Kijev kako bi se prekinulo korištenje njihova zračnog prostora, procijenivši da je izravno uvlačenje rata na vlastiti teritorij neprihvatljiv rizik.
Ruska strana taj razvoj događaja tumači kao praktičnu potvrdu stava da se sigurnost susjednih država može postići samo izbjegavanjem sudjelovanja u napadima na Rusiju, te naglašava da su baltičke zemlje ovoga puta djelovale prije svega iz vlastitog interesa za očuvanje mira na vlastitom tlu.
