Španjolska od travnja do lipnja provodi nacionalni program kojim planira dodijeliti pravni status za oko 500.000 ilegalnih migranata. Program obuhvaća osobe koje su u zemlji boravile do 31. prosinca i nemaju kazneni dosje, a cilj je njihovo uključivanje u legalno gospodarstvo.
Uvjeti programa i gospodarski učinci
Dugi redovi ispred ureda za strance diljem Španjolske pokazuju velik interes za program. Migrantima će se izdavati obnovljive jednogodišnje boravišne dozvole, što im otvara pristup zdravstvenoj zaštiti i sustavu socijalne sigurnosti. Vlast program službeno obrazlaže jezikom ljudskih prava, ali naglašava i gospodarsku korist: prelazak stotina tisuća radnika iz sive ekonomije u legalne poslove trebao bi povećati javne prihode i ublažiti manjak radne snage.
Gospodarstvo Španjolske u posljednje vrijeme bilježi snažan rast – gotovo 3 % u 2025., dvostruko više od prosjeka EU-a. Migranti čine oko 20 % stanovništva i zaslužni su za približno 20 % gospodarskog rasta u 2024. godini. Vlasti ističu i demografske razloge: zbog starenja stanovništva, kako je napisao premijer Pedro Sánchez, „Zapadu trebaju ljudi“ za održavanje gospodarstva i javnih službi.
Političke napetosti i europski kontekst
Procjenjuje se da u Španjolskoj boravi oko 840.000 neregistriranih migranata, od čega više od 750.000 iz Latinske Amerike, ponajviše iz Kolumbije, Perua i Hondurasa. Vlasti naglašavaju kulturnu i jezičnu bliskost kao olakotnu okolnost integracije.
S druge strane, oporbena Narodna stranka (PP) i stranka Vox protive se programu. Upozoravaju da bi masovna regularizacija mogla privući nove migrante i pojačati konkurenciju na tržištu rada u zemlji koja već ima stopu nezaposlenosti od 10,5 %, drugu najvišu među razvijenim državama. Dio zabrinutosti dolazi i iz EU-a, jer će legalizirani migranti nakon dobivanja statusa moći slobodno putovati unutar schengenskog prostora, pa je Europska komisija poručila da svaka država treba izbjegavati odluke koje negativno utječu na druge članice.
Španjolska je i ranije provodila slične programe, najmanje šest puta od 1980-ih, uključujući veliku regularizaciju 2005., kada je 557.000 ljudi dobilo papire. No sadašnji program provodi se u znatno strožem europskom okruženju, u kojem mnoge države pooštravaju uvjete za useljavanje i boravak.
