Ratari u istočnoj Hrvatskoj ove godine očekuju bogatu žetvu uljane repice i dobru otkupnu cijenu, ali istodobno strahuju od mogućeg nevremena koje bi u iduća tri tjedna, do početka žetve, moglo uništiti urod.
– Godina je bila odlična. Bilo je tu kiše i malo suše i nadam se da će biti još kiše da nam uzgoj uspije. Nadam se da će cijene biti odlične, kaže Karlo Kovač iz Laslova.
Kako posljednjih godina cijene repice rastu, obitelj Kovač povećala je površine pod tom kulturom i nada se većoj zaradi u odnosu na ostale kulture.
– Žitarice su sve otišle dolje. Ovo je nekako najbolje pa ćemo vidjeti. Nadam se da će cijena biti dobra, da ćemo je nastaviti raditi, kaže Karolj Kovač iz Laslova.
Visoki prinosi i stabilnije cijene
Na svjetskim burzama, zbog rata i drugih globalnih događaja, spominje se blagi porast cijena uljarica u odnosu na prošlu godinu. Prema procjenama stručnjaka, prinosi bi mogli biti vrlo dobri.
– Što se tiče samih prinosa, usuđujem se reći da će to biti možda preko tri i pol tone, gotovo četiri, kaže Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
Hladnije proljeće usporilo je razvoj usjeva, pa bi im sada najviše odgovaralo toplije vrijeme bez previše oborina, osobito u svibnju.
– Proizvođači su vidjeli da je visokodohodovna, jako dobra pretkultura za druge kulture. Ona koristi hraniva iz dubljih slojeva, dakle ono što ne koriste druge kulture, i tu su njezine prednosti. A prednosti su i dobre otkupne cijene; zadnjih par godina situacija s cijenama se stabilizirala, kaže Romeo Jukić iz Društva agronoma Osijek.
Više površina, ali nejasni krajnji kupci
Nakon deset godina, uljana repica ponovno je posijana na većem broju hektara. Stručnjaci ističu da je to posljedica strukture domaće poljoprivredne proizvodnje, u kojoj dominiraju uljarice i žitarice.
– Ta kultura je postala zanimljiva zato što spada u uljarice. Kad gledate strukturu naših proizvođača, većinom se svodi na uljarice i žitarice. Možda to diktira tržište, ali postavlja se pitanje tko i kako prerađuje. Tako da je vrlo upitno tko će biti krajnji kupac toga, kaže Davor Kralik s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
U Hrvatskoj se uljana repica uglavnom koristi u prehrambenoj industriji za proizvodnju ulja. Proizvodnje biodizela više nema, jer su sve tri tvornice u kojima se proizvodio zatvorene, što dugoročno otvara pitanje održivosti i dodane vrijednosti domaće proizvodnje repice.
