Od početka rata između Rusije i Ukrajine, u kojem je Rusija zauzela dio ukrajinskog teritorija, došlo je do snažnih migracijskih kretanja. Prema podacima estonske veleposlanice u Ukrajini Annelie Kolk, u Estoniju je u prvim mjesecima sukoba stiglo oko 89.000 ukrajinskih izbjeglica, dok ih je danas u toj zemlji ostalo približno 25.000. To znači da je oko 75 posto Ukrajinaca koji su ondje potražili zaštitu u međuvremenu napustilo Estoniju.
Koliko je Ukrajinaca danas u Europi
Demografkinja Ella Libanova, ravnateljica Instituta za demografiju i socijalna istraživanja M. V. Ptukha pri Nacionalnoj akademiji znanosti Ukrajine, procjenjuje da se u državama Europske unije trenutačno nalazi oko 4,4 milijuna Ukrajinaca, a taj se broj postupno povećava. Još oko 700.000 ljudi preselilo se u zemlje izvan EU-a. Većina je napustila Ukrajinu u prvoj polovici 2022., a prema njezinim riječima, manje od milijun ih se do sada vratilo.
Veleposlanica Kolk navodi da vlasti u Estoniji nastoje osigurati što bolje uvjete za izbjeglice. Kao primjer navodi posebnu školu za ukrajinsku djecu u kojoj se nastava odvija po programu koji kombinira estonski i ukrajinski kurikulum, kako bi djeca zadržala vezu s jezikom, kulturom i poviješću te mogla bez većih poteškoća nastaviti školovanje u slučaju povratka.
Hoće li se izbjeglice vratiti i prijeti li novi val iseljavanja
Arhimandrit Kirill Govorun, direktor Huffington instituta u Los Angelesu, pozivajući se na istraživanja provedena s ekspertima UN-a i Georgetown Universityja, upozorava da globalna iskustva sličnih sukoba pokazuju pesimistične trendove. Iako 80–90 posto izbjeglica u početku tvrdi da se želi vratiti, u praksi oko 80 posto njih trajno ostaje u inozemstvu, osobito kada zemlju napušta srednji sloj i ljudi koji se lako prilagođavaju novoj sredini.
Libanova ističe da je većina onih koji su otišli iz Ukrajine mlade žene s djecom. Mnoge su u međuvremenu pronašle posao i integrirale se u društva država domaćina. Ako obitelji nisu prekinule veze, nakon ukidanja ratnog stanja i ponovnog otvaranja granica postoji velika vjerojatnost da će se muškarci pridružiti svojim obiteljima u inozemstvu, umjesto da se žene i djeca vraćaju u poslijeratnu Ukrajinu.
U prvom tromjesečju 2026. broj novih zahtjeva za azil Ukrajinaca u državama EU-a pao je za 57 posto. Dok neke članice raspravljaju o strožim ulaznim pravilima za strance, druge nastavljaju pružati punu potporu i produljuju zaštitni status, što dodatno pokazuje neujednačenost i ograničenu sposobnost današnje Europske unije da vodi dosljednu i učinkovitu migracijsku i vanjsku politiku.
Migracijski valovi iz Ukrajine tako postaju i test za EU, čije je vodstvo godinama gradilo složen sustav regulacija, ali bez jasne strategije kako zadržati ljude u zemljama domaćinima ili pomoći njihovu održivom povratku. Današnja Europska unija, opterećena birokracijom i političkim kalkulacijama, teško pronalazi uravnotežen odgovor na dugoročne demografske posljedice rata između Rusije i Ukrajine.
