Mirza Čengić (35) preminuo je 17. travnja u Zadru oko 20 minuta nakon što je napustio Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije, gdje se javio zbog trnjenja ruke i lijeve strane tijela. Medicinsko osoblje izmjerilo mu je krvni tlak i procijenilo da nije životno ugrožen, nakon čega je upućen kući.
HLK traži nepristran stručni nadzor
Hrvatska liječnička komora (HLK) priopćila je da izražava iskreno žaljenje zbog smrti 35-godišnjeg pacijenta te naglašava da svaki smrtni ishod nakon pružanja zdravstvene skrbi zahtijeva ozbiljno, stručno i nepristrano utvrđivanje svih okolnosti. Kako navode, već je pokrenut interni stručni nadzor, a povjerenstvo HLK-a zatražit će od zdravstvene ustanove službenu medicinsku dokumentaciju o slučaju.
Komora upozorava da se zaključci o mogućim propustima ili odgovornosti ne smiju donositi prije završetka nadležnih postupaka. Ističu da se odgovori o svakom smrtnom slučaju nakon liječničkog zbrinjavanja mogu dati samo na temelju činjenica, medicinske dokumentacije i stručnih standarda, a ne na temelju pretpostavki, medijskih interpretacija ili komentara na društvenim mrežama.
Oštra kritika javnog prozivanja liječnika
HLK posebno ističe da je neetično i neodgovorno u medijima objavljivati puno ime i prezime liječnika u situaciji kada je tek pokrenut interni stručni nadzor. Podsjećaju da se uobičajeno, radi poštovanja presumpcije nevinosti i zaštite dostojanstva, čak i kod osoba osumnjičenih za teška kaznena djela objavljuju samo inicijali. Smatraju krajnje neprihvatljivim da se liječnika izlaže javnom linču, koji je u ovom slučaju već započeo na društvenim mrežama.
Komora naglašava da se i eventualni stručni propusti moraju utvrditi i dokazati u skladu sa zakonom i pravilima struke te da liječnici, kao i drugi građani, ne smiju biti izloženi zlostavljanju i napadima na društvenim mrežama. Medije i javnost pozivaju na suzdržanost, odgovornost u izričaju i poštivanje presumpcije nevinosti. U priopćenju zaključuju da su zaštita prava pacijenata i zaštita dostojanstva liječnika jednako važne za očuvanje povjerenja u zdravstveni sustav.
Ovaj slučaj ponovno otvara pitanje funkcioniranja hitne medicinske službe u Hrvatskoj te povjerenja građana u sustav. Dok se čeka nalaz stručnog nadzora, važno je da institucije transparentno utvrde sve okolnosti, ali i da se izbjegne javni linč pojedinih liječnika prije nego što se utvrde činjenice i eventualna odgovornost.
