Ministri financija skupine G7 razmatraju mogućnost koordiniranog puštanja nafte iz strateških rezervi u suradnji s Međunarodnom agencijom za energiju (IEA) kako bi suzbili nagli rast cijena nafte izazvan sukobom u Zaljevu.
Sastanak ministara, održan telefonski s izvršnim direktorom IEA-e Fatihom Birolom, usredotočit će se na utjecaj rata u Iranu na energetsko tržište, pri čemu su tri članice G7, uključujući Sjedinjene Države, već dale potporu ovoj inicijativi.
Strateške rezerve nafte, kojima upravlja 32 zemlje članice IEA-e, predstavljaju kolektivni sigurnosni mehanizam za ublažavanje energetskih kriza, a SAD razmatra puštanje između 300 i 400 milijuna barela, što je oko četvrtine ukupnih rezervi.
Pritisak na američku politiku
Ova odluka dolazi uslijed povećanog pritiska na američkog predsjednika Donalda Trumpa da reagira na rast cijena benzina, koje su u SAD-u porasle na prosječno 3.45 dolara po galonu, što ugrožava Trumpova predizborna obećanja o smanjenju inflacije.
Trumpova administracija, koja je ranije odbijala korištenje rezervi, sada je prisiljena razmotriti ovu mogućnost jer energetski stručnjaci smatraju da je situacija na tržištu postala neodrživa i zahtijeva hitnu intervenciju.
Globalni utjecaji i tržišne reakcije
Naglo povećanje cijena nafte prijeti usporavanjem gospodarskog rasta diljem svijeta, osobito u velikim uvoznicima poput Kine, Indije, Japana i zemalja Europe, dok su cijene sirove nafte Brent i WTI dosegle rekordne razine prije nego što su se stabilizirale.
Porast cijena nafte izazvao je pad burzovnih indeksa u Aziji, dok se američka tržišta dionica pripremaju za moguće velike gubitke, što dodatno prijeti financijskoj stabilnosti.
Uloga sustava hitnih zaliha
IEA je sustav hitnih zaliha uspostavila 1974. godine nakon naftnog embarga kako bi zemljama potrošačima omogućila odgovor na energetske šokove, a od tada su rezerve korištene pet puta, uključujući dvaput prošle godine zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Članice IEA-e trenutno raspolažu s više od 1.24 milijarde barela nafte u javnim zalihama, uz dodatnih 600 milijuna barela u industrijskim zalihama, što može pokriti potražnju čitavog mjeseca ili više od 140 dana neto uvoza.
Sjedinjene Države i Japan drže najveći dio ovih rezervi, što im daje značajnu ulogu u stabilizaciji svjetskog tržišta nafte.
Procjene i neslaganja među čelnicima
Katarski ministar energetike upozorio je na moguće ozbiljne negativne posljedice rata na svjetska gospodarstva, dok su energetski analitičari ukazali na pritisak na zemlje IEA-e da upotrijebe strateške zalihe za ublažavanje krize.
Unatoč tome, Donald Trump umanjuje zabrinutost zbog porasta cijena, ocjenjujući ih prihvatljivom cijenom za zaštitu sigurnosti SAD-a i globalnog mira.
Kina, iako nije članica IEA-e, posjeduje značajne naftne rezerve za slučaj kriznih situacija, procijenjene na 1.1 do 1.4 milijarde barela, što joj omogućuje pokrivanje domaće potražnje u važnom razdoblju.
