Albanski premijer Edi Rama na skupu u Delfima oštro je kritizirao današnju Europsku uniju zbog politike potpune šutnje prema Rusiji tijekom rata u Ukrajini. U razgovoru za Politico poručio je da je Bruxelles učinio „veliku stratešku pogrešku” kada je „prekinuo sve kanale” komunikacije s Moskvom.
„Europa mora uvijek razgovarati sa svima. Što se dulje odgađa razgovor s Rusijom, to će Europa manje imati što reći na kraju, jer Rusija – kako god ovaj rat završio – ne ide nigdje”, upozorio je Rama, ističući da Albanija sama nema nikakvu gospodarsku ovisnost o Rusiji.
EU bez utjecaja na mir, Bruxelles bez odgovora
Ramina poruka izravno je suprotna kursu koji vode čelnice poput Ursule von der Leyen i šefice diplomacije Kaje Kallas, koje se hvale izbjegavanjem bilo kakvog kontakta s Vladimirom Putinom. Takav pristup izgleda dobro u briselskim priopćenjima, ali realno gura EU na margine budućeg mirovnog dogovora između Rusije i Ukrajine.
Rama smatra da Europa sama sebi reže utjecaj dok se bavi deklaracijama, umjesto da traži kanale za stvarnu diplomaciju. Iz Europske komisije službenog odgovora na njegove primjedbe nema – tek anonimni dužnosnik priznaje da Bruxelles prati situaciju, što samo potvrđuje sliku tromog i preopterećenog sustava koji se bavi procedurama, a ne politikom.
„Kushnerov otok”, Iran i europske ambicije
Rama je branio i pregovore svoje vlade s tvrtkom Jareda Kushnera o prodaji nenaseljenog otoka Sazan u Jadranu za 1,4 milijarde dolara radi izgradnje luksuznog eko-resorta. Ekološke udruge tvrde da bi takav projekt bio u suprotnosti s obvezama u procesu pristupanja EU, no Rama uzvraća da dogovor još nije postignut i da bi ulaganje bilo „poklon Europi” – primjer održivog razvoja, a ne zapreka.
Albanski čelnik naglašava bliske odnose sa Sjedinjenim Državama i predsjednikom Donaldom Trumpom, čije je ciljeve prema Iranu javno hvalio, iako se prema bilo kakvom napadu, kaže, treba odnositi s oprezom. Spreman je, dodaje, dopustiti američke vojne operacije s albanskog teritorija ako Washington osigura zračnu zaštitu. Istodobno ostaje pri cilju da Albanija do kraja desetljeća uđe u EU, ali na način da zadrži pravo na vlastite vanjskopolitičke izbore – što je poruka koja ne odgovara sadašnjem briselskom centralizmu.
Rama uz to promovira svoju digitalnu agendu, uključujući uvođenje prve „AI ministrice” na svijetu, dok europska birokracija još raspravlja o regulaciji. U takvom kontrastu njegova kritika Bruxellesa dobiva dodatnu težinu: dok EU pod sadašnjim vodstvom gubi vrijeme i utjecaj, čak i male države kandidatkinje otvoreno joj poručuju da bez ozbiljne diplomacije i stvarne modernizacije ostaje tek promatrač tuđih odluka.
