Kriza na Bliskom istoku drastično je promijenila planove globalnih središnjih banaka, koje se sada nalaze pred izazovom usklađivanja poticanja gospodarskog rasta i suzbijanja inflacije zbog šoka u ponudi i rasta cijena energenata.
Na azijskim tržištima u nastajanju pad vrijednosti dionica i jačanje američkog dolara uz rast cijena nafte iznad 110 dolara po barelu izazvali su zabrinutost zbog povećanih inflatornih pritisaka i mogućeg dugotrajnog sukoba na Bliskom istoku.
Izazovi za monetarnu politiku u azijskim zemljama
Indijska središnja banka, iako je planirala održavati niske kamatne stope za poticanje rasta, suočava se s prijetnjom odljeva kapitala zbog jačanja dolara i pogoršanja trgovinskih uvjeta sa SAD-om, što bi moglo primorati na promjenu politike.
Središnje banke u Tajlandu i Filipinima možda će morati napustiti popustljivu monetarnu politiku unatoč pritisku visokih troškova goriva, jer se nalaze pod pritiskom tržišta i vlada uslijed rastućih rizika stagflacije.
Analitičari ističu da će sukob na Bliskom istoku dugoročno povećavati rizike stagflacije, pri čemu kombinacija usporenog rasta i rastuće inflacije predstavlja ozbiljan izazov za monetarne vlasti.
Utjecaj na proizvodna gospodarstva
Gospodarstva s jakom proizvodnjom kao što su Južna Koreja i Japan posebno su ranjiva jer ovise o stabilnoj globalnoj trgovini i niskim cijenama sirovina, dok im rast cijena energenata dodatno otežava gospodarsku situaciju.
Južnokorejska središnja banka zasad nije najavila podizanje kamata, uvažavajući državne mjere kontrole cijena goriva, ali će pratiti inflacijske trendove jer bi trajno povećanje inflacije moglo zahtijevati oštriji monetarni odgovor.
Za Japansku središnju banku rast cijene nafte na oko 110 dolara mogao bi smanjiti gospodarski rast za gotovo 0,4 postotna boda, što je značajan udarac za zemlju s niskim stopama rasta, a postojeći visoki inflatorni pritisci dodatno otežavaju mogućnost odgađanja mjera za suzbijanje inflacije.
Banke u Japanu sada su pod pritiskom da zadrže ili pojačaju monetarnu restrikciju, iako zbog političkih i ekonomskih rizika nastoje što dulje odgoditi povećanje kamatnih stopa.
Dileme monetarnih politika u razvijenim zemljama
Središnje banke u razvijenim gospodarstvima poput Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Novog Zelanda balansiraju između potrebe za suzbijanjem inflacije i rizika od usporavanja gospodarskog rasta, pri čemu energetska kriza dodatno komplicira odluke kreatora politike.
U Australiji je opasnost od porasta inflacijskih očekivanja zbog viših cijena nafte naročito velika, što bi moglo zahtijevati dulje zadržavanje visokih kamatnih stopa kako bi se ublažili inflatorni pritisci.
Za Novi Zeland izazov je u održavanju ravnoteže jer gospodarstvo još uvijek nije potpuno oporavljeno od prethodnih podizanja kamata, pa postoji mogućnost kratkoročnog toleriranja viših inflacijskih stopa kako bi se izbjeglo prekomjerno zaoštravanje monetarne politike.
Poruke Međunarodnog monetarnog fonda
Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, Kristalina Georgieva, upozorila je da bi trajni porast cijena nafte za 10 posto mogao povećati globalnu inflaciju za 0,4 postotna boda, što dodatno ugrožava otpornost svjetskog gospodarstva.
Georgieva je naglasila važnost priprema kreatora politike za neočekivane scenarije u novom izazovnom globalnom okruženju, ističući potrebu proaktivnog razmišljanja i prilagodbe kako bi se ublažile posljedice eskalirajućeg sukoba na Bliskom istoku.
