Rizici blokade Hormuškog tjesnaca za Iran
Unatoč prijetnjama Irana o zatvaranju Hormuškog tjesnaca kao odgovor na američko-izraelske napade, analitičari smatraju da bi takva blokada izazvala najveću štetu upravo Iranu, čije gospodarstvo vrlo ovisi o ovom strateškom pomorskom putu.
Prema Dalgi Khatinogluu, stručnjaku za iransko gospodarstvo, oko 70 posto iranske ne-naftne trgovine prolazi kroz luke povezane s Hormuškim tjesnacom, što dodatno naglašava njegovu neizostavnu ulogu u funkcioniranju zemlje.
Energetska analitičarka Sara Vakhshouri ističe da bi zatvaranje tjesnaca bilo neodgovorno jer Iran uvozi ključnu robu poput hrane, a najveći dio izvoza plasira u Kinu i Indiju, stoga bi takav potez bio ekonomski samouništenje.
Cijene nafte i plina su znatno porasle nakon početka sukoba, a rizik zatvaranja Hormuškog tjesnaca mogao bi dodatno podići cijenu barela nafte iznad 100 dolara, što bi imalo globalne posljedice.
Hormuški tjesnac kao vitalna globalna trgovačka arterija
Oko 20 posto svjetske nafte i značajan dio ukapljenog prirodnog plina prevozi se kroz ovaj tjesnac, pri čemu se preko 80 posto energije isporučuje azijskim državama poput Kine, Indije i Japana, što potvrđuje njegovu ključnu ulogu u globalnoj energetici.
Zatvaranje ovog rute ne bi ugrozilo samo izvoz nafte, već i isporuku LNG-a te kerozina za Europu, što bi izazvalo široke poremećaje u opskrbi na tržištima širom svijeta, iako neke razvijene zemlje posjeduju strateške zalihe za ublažavanje takvih kriznih situacija.
Blokada ne bi samo utjecala na zaljevske države, nego bi ozbiljno ugrozila iranski izvoz u Kinu i Indiju, dodatno pogoršavajući ekonomsku krizu u već sankcioniranom Iranu pod zapadnim restrikcijama usmjerenim na njegovo nuklearno naoružanje.
Unatoč sankcijama, Iran je prilagodio izvoz tako što više od 80 posto svojih energenata šalje Kini, čime se Peking pozicionirao kao ključni kupac iranske nafte, dok Iran prodajom nafte po sniženim cijenama trpi financijske gubitke i poremete logistički sustav.
Nikolaj Kožanov sa Sveučilišta u Katara naglašava da je Kina danas nezamjenjivi partner Irana za izvoz nafte, podržavajući njegovu ekonomiju unatoč međunarodnim pritiscima i sankcijama.
Posljedice sankcija i uloga Kine u iranskoj ekonomiji
Kineski gospodarski razvoj za Iran predstavlja ključnu priliku za prevladavanje sankcija koje su od 1979. godine ograničavale njegov vanjskotrgovinski i tehnološki rast, s posebnim naglaskom na posljedice nuklearnog sporazuma i njegovog poništenja.
Sankcije su, međutim, oslabile iranski naftni sektor smanjenjem pristupa modernim tehnologijama i međunarodnim financijama, što dugoročno djeluje na smanjenje proizvodnje i prihoda od izvoza energenata.
Iran će vjerojatno ostati na globalnom tržištu kao dobavljač pod pritiskom, prodajući naftu uz velike popuste i postupno gubeći dio tržišnog utjecaja, što je simptom šire gospodarske i političke nestabilnosti koju režim trenutačno doživljava.
Broj komentara (4)
Iran samo sebi puca u nogu ako pokuša zatvoriti Hormuški tjesnac, jer si time uništava vlastitu ekonomiju i život narodu, a Kina na tome mudro profitira.
Neka Iran razmisli dvaput prije prijetnji blokadom Hormuškog tjesnaca jer bi najviše sam sebi pucao u nogu, dok bi svijet našao načina da se snađe i bez njihove nafte.
Iran sam sebi puca u nogu kad prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca jer će im to još više upropastiti ionako načeto gospodarstvo.
Slušaj, Iran si stvarno puca u nogu prijetnjom blokade Hormuškog tjesnaca jer bi time najviše štete napravio samome sebi i gurnuo vlastitu ekonomiju još dublje u provaliju.
Ostavi komentar