[embed]https://www.youtube.com/watch?v=y5r9U3u1Kq4[/embed]
Ustav Ukrajine ne zabranjuje održavanje izbora u ratu niti omogućuje produženje mandata predsjedniku
Tvrdnja koja se svakodnevno ponavlja u domaćim i stranim medijima jest da Ustav Ukrajine ne dopušta izbore u vrijeme izvanrednog stanja. Je li ta tvrdnja istinita? Pronašli smo ukrajinski ustav na stranicama Ustavnog suda, kao i njegov engleski prijevod na stranicama Vijeća Europe.
Ukrajinski je ustav donesen 1996. godine, a mandat predsjednika Zelenskog trajao je do svibnja 2024. godine.
Nakon provjere i konzultacija s ovlaštenim prevoditeljima za ukrajinski i engleski jezik sa stopostotnom sigurnošću možemo ustvrditi da ukrajinski Ustav ne sadrži nijednu odredbu koja bi zabranjivala ili poticala neprovođenje izbora u bilo kakvoj situaciji, pa ni ratnoj. Iznenađujuće, ali ukrajinski ustav nijednom riječju, ni izravno ni neizravno, ne omogućuje produženje mandata predsjednika Ukrajine u slučaju rata ili drugog izvanrednog stanja. Kako to?
Notorna je neistina da ukrajinski ustav zabranjuje provođenje izbora u slučaju izvanrednog stanja
A što je onda istina? Istina je da ukrajinski ustav određuje nastavak obnašanja dužnosti u slučaju izvanrednog stanja isključivo za Vrhovnu radu, odnosno ukrajinski sabor, i to odredbom članka 83. Ustava.
Takva odredba ne postoji za funkciju predsjednika Ukrajine. U Ustavu Ukrajine, dakle, ne postoji odredba o mogućnosti produženja mandata predsjednika u slučaju izvanrednog stanja ili rata.
Neovisno o tome, postavili smo si pitanje može li odredba koja bi zabranjivala provođenje izbora u vrijeme rata ili drugog izvanrednog stanja narodu donijeti više dobra ili više zla. Treba li uopće postojati takva odredba i može li biti zlorabljena? Zla ćud ili zla kob, u slučaju postojanja takve odredbe, može se prepoznati u činjenici da predsjedniku kojem istječe mandat jedina želja može biti da rat ili izvanredno stanje nikada ne završe.
Vratimo se u našu prošlost i pogledajmo kakva je bila situacija s izborima 1992. godine u Hrvatskoj, u tijeku žestokog rata i okupacije 30% teritorija RH. Tada su, zajedno s izborima za Hrvatski sabor, raspisani i izbori za predsjednika Republike Hrvatske. Dakle, može se kad se hoće. Ali pogledajmo malo dublje u ukrajinsko zakonodavstvo.
Postoji li u Ukrajini ipak neka pravna osnova da se izbori za predsjednika ne održe u dogledno vrijeme i da se produži mandat bivšem predsjedniku? Zelenskom je predsjednički mandat istekao u svibnju 2024., gotovo deset godina nakon donošenja ukrajinskog Ustava i oružane Majdanske revolucije 2014. godine, koja je završila svrgavanjem izabranog predsjednika Janukoviča. Novi predsjednik Porošenko je 2015. godine, kako bi zaštitio svoju poziciju od nasilnog svrgavanja kakvo se upravo dogodilo njegovu prethodniku Janukoviču, donio Zakon o režimu izvanrednog stanja.
U tom je Zakonu u članku 19. određeno da se u vrijeme izvanrednog stanja neće održavati redovni ni izvanredni izbori. Člankom 2. propisano je da se izvanredno stanje uvodi dekretom predsjednika, a člankom 7. da ono prestaje dekretom predsjednika. Lijepo, baš lijepo, mora se priznati. Savršeni perpetuum mobile za nastavak doživotnog predsjednikovanja po uzoru na poznate afričke predsjednike. Koja je razlika između situacije u kojoj je nešto propisano zakonom ili ustavom?
Razlika je ogromna. Tijekom svake godine parlamenti donose stotine zakona i njihovih izmjena, te je zakon o izvanrednom stanju moguće ukinuti ili promijeniti u svakom trenutku, dok se Ustav izuzetno teško mijenja. Stoga je stvoren lažni narativ da je nemogućnost provođenja izbora propisana Ustavom Ukrajine, što zatim implicira da je Zelenski i dalje predsjednik Ukrajine.
Sa sigurnošću možemo zaključiti da ukrajinski ustav ni Zakon o režimu izvanrednog stanja ne omogućuju produženje mandata predsjedniku Ukrajine
Što u pravnom smislu znači da su i svi ugovori koje je Zelenski potpisao, u vrijednosti stotina milijardi eura, nevažeći.
I što sad? Pa ništa – laži koje su ponovljene stotine puta i dalje ostaju istina za mnoge.
