Kanadski premijer Mark Carney predstavio je proljetno ekonomsko izvješće prema kojem će državni deficit u fiskalnoj 2025./26. godini biti niži od očekivanog. Zahvaljujući rastu cijena nafte i većoj otpornosti gospodarstva, državni dug sada je oko 14% manji od ranije projekcije, koja je ujesen predviđala deficit od 78,3 milijarde kanadskih dolara.
Carney je najavio da će se u idućih pet godina zemlja i dalje zadržati u deficitu, na razini oko 50 milijardi kanadskih dolara do 2031., ali tvrdi da je vlada „dobar fiskalni upravitelj“ te da je provela niz teških rezova potrošnje.
Niži deficit i novi suvereni fond
Uoči objave mini-proračuna, Carney je najavio „dobre vijesti“ i istaknuo da je vlada bila odlučna „smanjiti potrošnju uz mnogo vrlo teških odluka“. Ostvarene uštede koriste se kao opravdanje za nove milijarde dolara ulaganja u obuku tisuća kvalificiranih radnika te za uspostavu prvog suverenog fonda u Kanadi.
Canada Strong Fund, s početnim iznosom od 25 milijardi kanadskih dolara, ulagati će u energiju, infrastrukturu, rudarstvo, poljoprivredu i tehnologiju. Fond će omogućiti i građanima koji imaju „malo dodatnog novca“ da izravno ulažu u njega.
Proljetno izvješće uključuje i privremeno porezno olakšanje na gorivo, najavljeno ranije ovog mjeseca, kako bi se građanima olakšali rastući troškovi. Tu je i financiranje ranije najavljenog jednokratnog povrata za kupnju namirnica za kućanstva s nižim prihodima.
Upozorenja na rizike i kritike oporbe
Unatoč povoljnijim brojkama, dokument upozorava da Kanada dugoročno nije imuna na financijske udare, osobito zbog mogućih carina SAD-a te posljedica rata SAD–Izrael–Iran na globalno gospodarstvo. U izvješću se navodi da se očekuje nastavak rasta gospodarstva, ali uz „povećanu globalnu neizvjesnost“.
Kanada ima treće najveće rezerve nafte na svijetu, a nafta i plin glavni su izvozni proizvodi, pa su više svjetske cijene nafte znatno pridonijele boljem fiskalnom rezultatu.
Financijsko stanje zemlje već dugo je meta kritika oporbenih konzervativaca. Njihov čelnik Pierre Poilievre pozvao je Carneyja da drastično smanji potrošnju i uravnoteži proračun, tvrdeći da je visoki dug glavni uzrok krize troškova života. „On stavlja državu na kreditnu karticu i prisiljava obitelji da vlastitu potrošnju stavljaju na svoje kreditne kartice kako bi platile njegov visoki trošak života“, poručio je Poilievre.
