Prof. dr. sc. Anđelko Milardović ocijenio je da Hrvatska danas živi u, kako je naziva, „loto-ekonomiji“, modelu koji se uvelike oslanja na EU fondove, doznake iseljenika i turizam. Upozorio je da takva struktura nije održiva u kriznim vremenima te da može dovesti do daljnjeg gospodarskog i demografskog pada.
Globalni sukobi i interesi velikih sila
Govoreći o odnosima velikih sila, Milardović ističe da se suvremeni svijet oblikuje kroz sukobe u kojima Europa nema dovoljnu geopolitičku težinu. Po njegovu mišljenju, Europska unija je za Trumpovu Ameriku konkurencija, ali i saveznik kada je riječ o energentima.
Rat u Ukrajini, smatra, dugoročno ide u prilog Sjedinjenim Državama: dok sukob traje, Unija će energente kupovati od SAD-a. „Energija je izvor moći i novca“, naglašava, povezujući to i s usporenim razvojem obnovljivih izvora. Sličan obrazac vidi i na Bliskom istoku, gdje dugotrajna energetska kriza može izazvati gospodarske i prehrambene poremećaje koji se potom prelijevaju na Europu.
Milardović upozorava i na slabljenje demokratskih standarda u svijetu, navodeći pojavu političara koje pokreće „patološka težnja za moći“ i koji stvaraju stanje „anomije“, odnosno bezakonja. Pri tome ističe da u nekim državama ipak postoje snažniji institucionalni mehanizmi kontrole vlasti.
‘Tri države vode hrvatsko gospodarstvo’
Govoreći o hrvatskom gospodarstvu, Milardović poručuje da se zemlja previše oslanja na vanjske izvore prihoda. „Hrvatska ima loto-ekonomiju, ekonomiju koja se temelji na fondovima, doznakama i turizmu“, kaže, upozoravajući da takav model lako posrće u vrijeme globalnih kriza.
Posebno naglašava ovisnost o stranim vlasnicima u ključnim sektorima te tvrdi da „tri države vode hrvatsko gospodarstvo – Njemačka, Austrija i Mađarska“. Prema njegovoj ocjeni, posljedica gospodarskog zaostajanja bit će i daljnji demografski pad, zbog čega govori o „zarobljenoj državi“ u kojoj je nužno započeti promjene u smjeru veće samostalnosti i dugoročno održivog razvoja.
