Sukob između Donalda Trumpa i Irana, uz blokadu Hormuškog tjesnaca i rast cijena energije, prijeti pretvaranjem gospodarskog šoka u političku krizu za Europsku uniju. Dok cijene nafte ostaju iznad 100 dolara po barelu, europske vlade strahuju od snažnijeg udara na kućanstva i rasta nepovjerenja prema institucijama.
Rast troškova energije prelijeva se na hranu, prijevoz i stanovanje, najteže pogađajući kućanstva s nižim i srednjim prihodima. Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Seamus Boland upozorava da se time otvara prostor za rast nepovjerenja prema nacionalnim vladama i sposobnosti europskih institucija da zaštite građane od vanjskih šokova.
Blokada Hormuškog tjesnaca i stagflacija
Zastoj između Washingtona i Teherana produbljuje se nakon otkazivanja pregovora, dok je Hormuški tjesnac zatvoren za većinu komercijalnog prometa. Europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis ističe da učinci blokade postaju sve izraženiji i šire se na cijelo gospodarstvo. Prema njegovim riječima, Europa se suočava sa stagflacijom – istodobnim usporavanjem gospodarstva i rastom inflacije – te će gotovo sigurno biti potrebno sniziti ovogodišnje gospodarske prognoze.
Njemačka i Italija, koje čine više od trećine BDP-a Europske unije, već su smanjile prognoze rasta. Bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi još je 2024. upozorio na rizik „spore agonije” ako Europa ne provede dublje reforme kako bi sustigla SAD i Kinu.
Politički pritisci i podjele unutar Europske unije
Rast cijena i usporavanje gospodarske aktivnosti dodatno opterećuju politički centar u Europi. U Francuskoj se već iduće godine očekuje težak test za proeuropsku vlast, dok je u Bugarskoj pobjeda bivšeg predsjednika Rumena Radeva uznemirila političke elite. U Rumunjskoj prijeti pad proeuropske vlade, a u Njemačkoj se očekuje daljnji rast stranke Alternativa za Njemačku.
Na sastanku čelnika EU-a na Cipru i na skupu ekonomskih stručnjaka u Grčkoj raspravljalo se o mjerama za ublažavanje energetske krize: smanjenju poreza na električnu energiju, socijalnim mjerama za ranjive skupine, smanjenju PDV-a, ciljanim subvencijama za čiste tehnologije te ulaganjima u energetsku infrastrukturu i skladištenje plina. No visoki dugovi i proračunski manjkovi nakon pandemije ograničavaju prostor za snažne intervencije.
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron upozorio je da je riječ o presudnom trenutku u kojem su, kako tvrdi, američki, ruski i kineski predsjednik protiv Europe te pozvao na „buđenje”. Zajedno s grčkim premijerom Kiryakosom Mitsotakisom zalaže se za odgodu otplate zajedničkog europskog duga i dodatno zaduživanje za investicije. Istodobno, pregovori o proračunu EU-a za razdoblje 2028.–2034. otvaraju stare podjele između štedljivijih sjevernih država, koje traže ograničavanje potrošnje i veća izdvajanja za obranu, i južnih članica koje traže snažniju gospodarsku potporu.
Dodatni pritisak stvara obveza otplate zajedničkog duga od oko 25 milijardi eura godišnje od 2028. godine. „Zadužili smo se tijekom covida, a sada neki traže da to brzo vratimo. To je idiotski”, poručio je Emmanuel Macron, naglašavajući potrebu za duljim rokom otplate kako bi se izbjeglo produbljivanje krize.
