U saveznoj državi Georgiji proglašeno je 30-dnevno izvanredno stanje nakon što su veliki šumski požari spalili više od 39.500 jutara zemljišta i uništili više od 120 domova. Guverner Brian Kemp obuhvatio je odlukom 91 od 159 okruga, ponajviše na jugoistoku države.
Dva najveća požara, Pineland Road Fire i Highway 82 Fire, te niz manjih požara prisilili su vlasti na uvođenje zabrane paljenja na otvorenom u 91 okrugu, što uključuje i zabranu spaljivanja otpada i poljoprivrednog materijala.
Uzroci požara i stanje na terenu
Direktor Šumarske komisije Georgije Johnny Sabo upozorio je da su uvjeti toliko suhi da „i mala iskra može brzo prerasti u opasan šumski požar“. Prema podacima komisije, požari su se počeli pojavljivati 18. travnja, a izvanredno stanje proglašeno je četiri dana poslije.
Požar Highway 82, koji je dosad zahvatio oko 7.500 jutara, navodno je izbio kada je folijski balon došao u dodir s dalekovodom. Požar je oko 10 % obuzdan. Požar Pineland Road spalio je oko 32.000 jutara, a sumnja se da ga je izazvala iskra pri zavarivanju. U tom je požaru, prema službenim podacima, izgubljeno najmanje 35 manjih objekata, dok je 187 kuća i dalje ugroženo.
Nadležne službe ističu da se država nalazi u ekstremnim sušnim uvjetima te da je ovogodišnja sezona požara već premašila petogodišnji prosjek. Samo u subotu zabilježena su 32 nova požara koja su zahvatila dodatnih 50 jutara.
Iskustva stanovnika i posljedice za lokalnu zajednicu
Obitelj Dudek opisala je kako je promatrala vatru dok je stizala do ruba njihova posjeda. Dok su evakuirali djecu i kućne ljubimce, Anna Dudek pratila je situaciju putem sigurnosnih kamera na telefonu. U trenutku kada su se uređaji isključili i slika je nestala, shvatila je da je njihov dom zahvaćen plamenom, što je opisala kao iznimno potresno iskustvo.
Ovaj niz požara još jednom pokazuje koliko su lokalne zajednice ranjive na kombinaciju suše, ljudske nepažnje i nedovoljne pripremljenosti za ekstremne vremenske uvjete. Iako se u Georgiji poduzimaju mjere poput zabrane paljenja na otvorenom i mobilizacije vatrogasnih snaga, ostaje otvoreno pitanje jesu li sustavi prevencije i nadzora dovoljno razvijeni da spriječe ovako veliku štetu u budućnosti.
