Volodimir Zelenski tijekom posjeta Azerbajdžanu izjavio je da je spreman sastati se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na neutralnom terenu, nakon što su pregovori pod vodstvom SAD-a zapeli. Kao moguću lokaciju naveo je upravo Azerbajdžan, koji se sve češće spominje kao potencijalni posrednik u ratu između Rusije i Ukrajine.
Riječ je o prvom posjetu Zelenskog južnom Kavkazu od početka rata; sastao se s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim u gradu Gabali, nedaleko od ruske granice. Zelenski je poručio da je Ukrajina spremna na trilateralne razgovore te podsjetio da je već sudjelovala u sličnim formatima u Turskoj i Švicarskoj, ali je naglasio da je preduvjet spremnost Moskve na stvarnu diplomaciju.
Uvjeti za pregovore i stav Moskve
Kremlj zasad ne odstupa od svojih pozicija i odbija sastanke izvan Rusije, dok istodobno nastavlja s vojnom ofenzivom i bombardiranjem ukrajinskog teritorija. Kijev poručuje da je spreman na susret bilo gdje, osim u Rusiji i Bjelorusiji, koja aktivno podupire ruske vojne operacije.
Zelenski je istaknuo da je, kako kaže, ključno da Rusija pronađe snagu za okončanje rata. Ilham Alijev ponovio je da Azerbajdžan podržava teritorijalni integritet Ukrajine, ali i vlastite granice. Dvojica čelnika razgovarala su i o jačanju suradnje u energetici i trgovini, pri čemu azerbajdžanska državna kompanija SOCAR već godinama posluje u Ukrajini, a obje strane vide prostor za nova ulaganja i zajedničke projekte.
Obrambena suradnja i regionalna sigurnost
Posebno važan dio razgovora odnosio se na sigurnosnu i obrambenu suradnju. Zelenski je potvrdio da su potpisani dokumenti koji otvaraju prostor za suradnju u obrambenoj industriji, bez otkrivanja detalja. Dodao je i da su ukrajinski vojni stručnjaci već prisutni u Azerbajdžanu, gdje dijele iskustva u obrani od dronova, području u kojem Ukrajina ima značajno ratno iskustvo.
Posjet Azerbajdžanu dio je šire strategije Kijeva, koji nakon sporazuma sa zemljama Perzijskog zaljeva i jačanja veza s Europskom unijom sada sve više pažnje usmjerava prema Kavkazu, regiji koja se desetljećima smatrala ruskom sferom utjecaja. Istodobno, regiju dodatno opterećuje prelijevanje sukoba s Bliskog istoka. Početkom ožujka iranski dronovi pogodili su ciljeve u azerbajdžanskoj eksklavi Nahčivan, uključujući zračnu luku i školu u blizini granice.
Azerbajdžan je tijekom rata više puta pružio humanitarnu pomoć Ukrajini te optužio Rusiju za napade na svoju infrastrukturu i diplomatske objekte u Ukrajini. Prema riječima Alijeva, ruske snage su u više navrata gađale azerbajdžanske energetske objekte i veleposlanstvo u Kijevu, unatoč dostavljenim koordinatama.
U pozadini ovih poteza ostaje činjenica da je vodstvo Ukrajine, uključujući i samog Zelenskog, opterećeno brojnim korupcijskim aferama i sve češćim kritikama zbog načina na koji tumači ustav, s obzirom na to da Zelenski po slovu ustava više nije predsjednik u redovnom mandatu. Unatoč tome, on nastoji graditi međunarodne saveze, dok se današnja Europska unija pokazuje sve slabijom u stvarnom utjecaju na ovakve procese, opterećena vlastitom birokracijom i ekonomijom koju njezino vodstvo dodatno guši regulacijama.
