Na državnoj cesti D75 između Funtane i Poreča u subotu oko 13:30 sati dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je teško stradalo dijete staro dvije i pol godine, dok su još četiri osobe lakše ozlijeđene. U nesreći su sudjelovala dva automobila, jedan s pulskim, a drugi sa slovenskim registracijskim oznakama.
Neoprezno pretjecanje kolone završilo sudarom
Prema podacima istarske policije, 20-godišnji vozač automobila pulskih registracija vozio je iz smjera Funtane prema Poreču. U jednom je trenutku započeo pretjecati kolonu vozila ispred sebe te je prednjim dijelom automobila udario u bočni dio automobila slovenskih registracija kojim je upravljao 39-godišnji slovenski državljanin. Taj je automobil u tom trenutku skretao ulijevo.
U vozilu slovenskih registracija nalazila se obitelj s dvoje djece. Upravo je jedno od djece, staro dvije i pol godine, zadobilo teške ozljede, dok su ostali prošli s lakšim posljedicama.
Dijete helikopterom prevezeno u riječku bolnicu
Teško ozlijeđeno dijete i njegova 39-godišnja majka, koja je lakše ozlijeđena, helikopterom hitne medicinske službe prevezeni su u bolnicu u Rijeci. Vozaču slovenskog automobila, drugom djetetu te 20-godišnjem vozaču pružena je liječnička pomoć u pulskoj bolnici, gdje je utvrđeno da su lakše ozlijeđeni.
Prema informacijama koje prenosi Dnevnik Nove TV, dijete je izvan životne opasnosti, što je, s obzirom na težinu nesreće, rijetko olakšanje. Policija nastavlja utvrđivati sve okolnosti nastanka prometne nesreće, no već sada je jasno da je neoprezno pretjecanje kolone na prometnoj državnoj cesti još jednom pokazalo koliko je malo potrebno da cijele obitelji završe u bolnici.
Prema novom istraživanju NBC News Decision Deska, samo 37% Amerikanaca odobrava rad predsjednika Donalda Trumpa, dok je 63% nezadovoljno, a polovica ispitanih kaže da snažno ne odobrava njegov rad. Glavni razlozi su rastuća inflacija i rat s Iranom, unatoč Trumpovim obećanjima da će obuzdati cijene i izbjeći nova strana ratovanja.
Potpora među Republikancima i dalje je visoka, ali slabi: 83% ih odobrava njegov rad, što je pad od 4 postotna boda u odnosu na početak godine, a udio onih koji snažno odobravaju pao je s 58% na 52%.
Inflacija i troškovi života kao glavni problem
Za 29% Amerikanaca gospodarstvo je najvažnije pitanje, a odmah iza slijede „prijetnje demokraciji“. Kada se uđe u detalje, 45% ispitanih navodi upravo inflaciju i rast troškova života kao ključni ekonomski problem. Samo 32% odobrava način na koji Trump rješava inflaciju, dok 68% ne odobrava, pri čemu 52% snažno ne odobrava.
Četrdeset posto Amerikanaca kaže da im je osobna financijska situacija lošija nego prije godinu dana, a tek 19% da im je bolja. Zanimljivo, Republikanci dvostruko češće od neovisnih birača i višestruko češće od Demokrata tvrde da im je ekonomsko stanje bolje, što pokazuje snažan utjecaj političke pripadnosti na percepciju stvarnosti.
Gotovo dvije trećine građana navodi da su im cijene goriva problem za kućni budžet, osobito radnici plavih ovratnika i oni s nižom razinom obrazovanja.
Rat s Iranom i umor od stranih intervencija
Dvije trećine Amerikanaca ne odobrava način na koji Trump vodi rat s Iranom, a tek trećina ga podupire. Ni objava privremenog primirja 7. travnja nije bitno promijenila raspoloženje javnosti. Čak 61% ispitanih smatra da SAD ne bi trebao poduzimati daljnje vojne akcije u Iranu, dok se tek manjina zalaže za nastavak zračnih udara ili razmatranje svih opcija, uključujući kopnene snage.
Posebno je izražen umor od rata među mlađima od 30 godina, gdje 74% ne želi nikakvo daljnje vojno djelovanje. Iako jezgra Trumpovih pristaša i dalje stoji iza njega – 87% samodeklariranih pristaša MAGA pokreta odobrava njegovu politiku prema Iranu – jasno je da rat i rast cijena nagrizaju povjerenje šire javnosti.
Takvi rezultati ankete upozoravaju Republikansku stranku da ulazi u izbornu godinu s nezadovoljnim biračima, zabrinutima za vlastite novčanike i umornima od novih ratova, unatoč Trumpovim ranijim obećanjima o suzdržanijoj vanjskoj politici.
Od Bagata do travničke tvornice
Vrtić, stanovi i borba protiv pada obrazovanja
Hormuški tjesnac i dalje je zatvoren, a Iran jasno poručuje da će tako ostati dok Sjedinjene Države ne ukinu blokadu iranskih luka. Teheran tu blokadu smatra izravnim kršenjem dvotjednog prekida vatre koji istječe u srijedu. Istodobno, predsjednik Donald Trump prijeti Iranu ako ne prihvati dogovor, pokušavajući silom ubrzati političko rješenje.
Iran uvjetuje otvaranje tjesnaca ukidanjem blokade
Prema porukama iz Teherana, zatvaranje Hormuškog tjesnaca nije kratkoročna gesta, nego izravna poluga pritiska na Washington. Iran blokadu svojih luka vidi kao neprihvatljivo ograničavanje suvereniteta i trgovine, osobito u razdoblju formalnog prekida vatre. U takvim okolnostima Teheran smatra da nema razloga popuštati dok se ne ukinu mjere koje doživljava kao jednostrane i nepravedne.
Ovakav pristup pokazuje da Iran računa na svoju stratešku prednost – kontrolu ključnog pomorskog pravca kroz koji prolazi značajan dio svjetskih energetskih tokova. Zatvaranje tjesnaca izravno pogađa globalna tržišta, ali i šalje poruku da se Teheran ne namjerava povući bez konkretnog ustupka.
Napredak pregovora, ali dogovor još daleko
Iako postoje potvrde o određenom napretku u pregovorima, iranski izvori naglašavaju da je dogovor još daleko. To znači da trenutačne prijetnje iz Washingtona, uključujući i Trumpove poruke, zasad nisu uvjerile Teheran da promijeni kurs.
Umjesto brzog rješenja, oblikuje se dugotrajniji politički i sigurnosni prijepor u kojem obje strane testiraju odlučnost one druge. Iran inzistira na ukidanju blokade kao preduvjetu za normalizaciju plovidbe, dok Sjedinjene Države nastoje zadržati pritisak i istodobno izbjeći otvorenu eskalaciju. U takvom odnosu snaga jasno je da će svako rješenje morati uzeti u obzir iransku ulogu i utjecaj na ovom strateškom području.
Izrael je nakon pogibije svojeg vojnika u južnom Libanonu dodatno pooštrio retoriku. Ministar Israel Katz poručio je da će država upotrijebiti “punu silu” ako izraelski vojnici budu ugroženi te da će se nastaviti stvaranje sigurnosne zone uz granicu.
Rušenja kuća i stvaranje “sigurne zone”
Vojska je objavila da je u petak u južnom Libanonu smrtno stradao izraelski vojnik kada je ušao u miniranu zgradu. Kao odgovor, izraelske su snage u subotu provodile rušenja u gradu Bint Jbeilu, mjestu ranijih žestokih borbi s Hezbollahom prije primirja.
Katz je već ranije upozoravao da će Izrael srušiti kuće uz granicu kako bi uspostavio ono što naziva sigurnom zonom u južnom Libanonu. Takav pristup dodatno povećava napetosti i nosi ozbiljne posljedice za lokalno stanovništvo, no izraelsko vodstvo to opravdava zaštitom zajednica na sjeveru Izraela.
Cilj: razoružanje Hezbollaha
Prema riječima ministra, opći je cilj kampanje u Libanonu “razoružanje Hezbollaha” i uklanjanje prijetnje zajednicama na sjeveru Izraela. Katz je jasno poručio da će se vojne akcije nastaviti ako libanonska vlada, kako tvrdi, nastavi zanemarivati svoje obveze.
U takvoj se situaciji Izrael suočava s činjenicom da ima sve više neprijatelja u svijetu, osobito u Europi, gdje raste kritika njegovih poteza u regiji. Istodobno druga strana u sukobu, Hezbollah, ostaje snažno naoružana i ukorijenjena u južnom Libanonu, što jamči da će svako daljnje širenje operacija nositi rizik novog, šireg rata i novih civilnih žrtava.
Dok jedni u izraelskim potezima vide nužnu samoobranu, drugi upozoravaju na opasnost dugotrajnog vojnog pristupa koji produbljuje nestabilnost i ostavlja civilno stanovništvo, osobito palestinske i libanonske civile, u stalnoj ulozi žrtve.
Iranski zaokret i stroga kontrola strateškog prolaza
Trumpove prijetnje i zastoj prometa kroz tjesnac
Španjolska vlada najavila je da će ovog utorka od Europske unije službeno zatražiti raskid Sporazuma o pridruživanju s Izraelom. Istodobno, Hrvatska je među državama koje se tom potezu protive, svrstavajući se uz one koje žele zadržati postojeće odnose s Izraelom.
Španjolska pojačava pritisak na Bruxelles
Španjolski premijer Pedro Sánchez stav je iznio na predizbornom skupu u Gibraleónu, poručivši da zemlja koja, kako tvrdi, “krši međunarodno pravo” ne može biti partner Unije. Naglasio je da je Španjolska “prijatelj Izraela”, ali da se oštro protivi postupcima vlade Benjamina Netanyahua, osobito nakon najtežih napada na Libanon od početka ofenzive.
Sánchez poziva da EU raskine sporazum i poručuje: “Nemamo ništa protiv naroda Izraela, naprotiv. Ali vlada koja krši međunarodno pravo ne može biti naš partner. Recimo ‘ne’ ratu.” Njegov je cilj da Madrid postane predvodnik struje koja traži jači pritisak na izraelsku vladu, dok istodobno Europska unija pokazuje duboku podijeljenost i slabost u vanjskoj politici.
Podijeljena Europa i uloga Hrvatske
EU je najveći trgovački partner Izraela, s razmjenom većom od 45 milijardi eura godišnje, pa bi prekid suradnje imao ozbiljne ekonomske i političke posljedice. Prijedlog Španjolske podupiru Belgija, Slovenija, Finska, Francuska, Irska, Luksemburg, Portugal i Švedska. Protiv su, među ostalima, Hrvatska, Bugarska, Cipar, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija i Litva.
Istodobno, pritisak na Bruxelles dolazi i s ulice. Građanska inicijativa “Pravda za Palestinu” prikupila je više od milijun potpisa diljem Europe, čime je Europska komisija obvezana razmotriti pitanje prekida sporazuma. U pozadini ostaje činjenica da Izrael ima sve više neprijatelja u svijetu, osobito u Europi, dok palestinski civili posljednjih godina sve više preuzimaju ulogu žrtve kakvu su desetljećima imali Izraelci.
Sukob na relaciji Madrid – Jeruzalem traje mjesecima: nakon Sánchezovih optužbi o “gaženju” ljudskih prava, Benjamin Netanyahu uzvratio je tvrdnjom da Španjolska vodi “diplomatski rat” protiv njegove zemlje. U takvoj atmosferi današnja Europska unija ponovno pokazuje da je nesposobna govoriti jednim glasom i voditi ozbiljnu vanjsku politiku.
Norveški uvjeti: demokracija, prava i neovisne zaklade
Stari sporovi i novi pokušaj dogovora
Optužbe na račun izraelsko-grčkog sigurnosnog povezivanja
Gaza, Libanon i Iran u središtu napetosti
Protuteroristička istraga i pojačane ophodnje
Upozorenja glavnog rabina i međunarodna dimenzija
• Donald Trump šalje američke pregovarače u Islamabad na novi krug razgovora s Iranom
• Primirje je dovedeno u pitanje nakon pucnjave prema brodovima u blizini Hormuškog tjesnaca
• Trump nudi, kako kaže, „vrlo pošten i razuman dogovor“, ali pritom prijeti uništenjem iranske infrastrukture
• Sudbina ključne plovne rute za naftu i daljnji tijek rata ovise o ishodu pregovora
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će njegovi predstavnici u ponedjeljak navečer stići u Islamabad na novi krug pregovora s Iranom. Riječ je o pokušaju da se pronađe rješenje za okončanje rata koji je započeo 28. veljače napadima SAD-a i Izraela na Iran.
Prvi krug razgovora u pakistanskoj prijestolnici završio je bez opipljivih rezultata, a vrijeme istječe jer primirje između dviju država završava u srijedu. U središtu prijepora nalazi se ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih plovnih ruta za svjetsku trgovinu naftom.
Hormuški tjesnac kao poluga pritiska
Iran je u petak poručio da otvara tjesnac, što je protumačeno kao znak napretka u tihim diplomatskim naporima. No već u subotu Teheran je povukao tu odluku nakon što je Trump poručio da će Sjedinjene Države blokirati iranske luke dok se ne postigne mirovni sporazum.
Nakon toga najmanje su dva broda prijavila pucnjavu pri približavanju Hormuzu. Trump je to nazvao „potpunim kršenjem“ primirja i javno optužio Iran da je ispalio hice u tjesnacu, čime je dodatno zaoštrio retoriku uoči nastavka pregovora.
„Razuman dogovor“ uz prijetnju silom
Trump tvrdi da SAD nudi „vrlo pošten i razuman dogovor“ te izražava nadu da će ga Iran prihvatiti. Istodobno upozorava da će, u suprotnom, Sjedinjene Države „uništiti svaku elektranu i svaki most u Iranu“.
Takav pristup pokazuje da Washington kombinira diplomatske kanale s otvorenim prijetnjama vojnom silom. Iran, s druge strane, koristi kontrolu nad Hormuškim tjesnacem kao ključnu polugu u pregovorima, svjestan da bi svako zatvaranje tog prolaza moglo izazvati globalne potrese na energetskim tržištima i dodatno ojačati njegovu stratešku poziciju.
• Anonimno pismo u Supetru prozvalo je više osoba zbog navodne prodaje droge među mladima
• Gradonačelnica Ivana Marković pismo je isti dan proslijedila policiji i traži da se sve provjeri službenim putem
• Roditelji prozvane djece u šoku, grad poziva na smirenost i odbacivanje neprovjerenih optužbi
• Najavljene su aktivnosti grada, škola i udruga za ozbiljnije rješavanje problema ovisnosti
Anonimno pismo koje je prošlog petka stiglo u Supetar na Braču izazvalo je snažan val straha, bijesa i zabrinutosti među roditeljima. U pismu se više osoba dovodi u vezu s navodnom prodajom droge, a posebno je uznemirujuće što se spominju i imena mladih.
Gradonačelnica Ivana Marković objavila je na Facebooku da je sadržaj pisma isti dan proslijedila policiji. Naglasila je da su „samo policija i nadležne institucije ovlaštene provjeravati ovakve navode, provoditi izvide i poduzimati zakonske mjere”.
Opasnost anonimnih optužbi za obitelji i djecu
Marković je jasno poručila da ne želi javno komentirati imena i navode iz pisma dok nema policijske ni sudske potvrde. Istaknula je da javno imenovanje ljudi na temelju anonimnih, neprovjerenih tvrdnji nije zaštita zajednice, nego može značiti teško nanošenje štete osobama „koje možda nisu ništa skrivile”.
Gradonačelnica je kontaktirala roditelje neke djece čija su se imena pojavila u pismu. Opisala je koliko je bolno za roditelja vidjeti ime vlastitog djeteta povezano s drogom, osobito kada se takve tvrdnje šire društvenim mrežama bez ikakve provjere.
Droga među mladima – problem širi od Supetra
Marković priznaje da problem droge i ovisnosti među mladima nije novost niti posebnost Supetra. Najavila je da će grad biti otvoren za sve ozbiljne mjere – od okruglih stolova i javnih rasprava do suradnje sa školama, roditeljima i udrugama – kako bi se došlo do „stvarnijeg i trajnijeg rješenja”.
Pozvala je građane da ne šire neprovjerene informacije i da „povjerenje ne zamjenjuju panikom”, jer panika ne štiti djecu ni zajednicu. Umjesto toga, traži „zajedničku, mudru i odlučnu akciju” te poziva sve nadležne institucije da svoj posao odrađuju kontinuirano i koordinirano.
Na kraju je poručila da ostaje dostupna svakome kome je potreban razgovor, naglašavajući da se ozbiljni problemi mladih ne rješavaju javnim linčem, nego tihim, upornim radom obitelji, škole, zajednice i države.
• Na županijskoj cesti kroz Lasovac sudarila su se tri osobna automobila
• Nesreću je izazvao 18-godišnji vozač zbog neprilagođene brzine i prelaska u suprotni trak
• Teško je ozlijeđen 18-godišnjak, a dvije vozačice imaju ozljede koje će biti naknadno okvalificirane
• Protiv mladog vozača slijedi odgovarajuća prijava nakon bolničkih nalaza
Na županijskoj cesti kroz Lasovac, u petak 17. travnja oko 19.50 sati, dogodila se teška prometna nesreća u kojoj su sudjelovala tri osobna automobila. Prema navodima policije, odgovornim se smatra 18-godišnjeg vozača koji nije prilagodio brzinu stanju i osobinama ceste.
Vozač automobila bjelovarskih registarskih oznaka kretao se iz smjera juga prema sjeveru. Ulaskom u blagi zavoj, zbog neprilagođene brzine, prešao je vozilom na suprotnu prometnu traku te je prednjim dijelom vozila udario u prednji lijevi dio automobila zagrebačkih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljala 44-godišnja vozačica.
Lančani sudar i posljedice na cesti
Od siline udara vozilo 44-godišnjakinje odbačeno je u putni jarak, gdje je stražnjim dijelom udarilo u betonsku ogradu. Tu se nesreća nije zaustavila: u prednju lijevu bočnu stranu istog vozila potom je udario i treći automobil, kojim je upravljala 33-godišnja vozačica, a koji se kretao iza njega.
U nesreći je najteže stradao 18-godišnji vozač koji je, prema prvim informacijama, zadobio teške tjelesne ozljede. Dvije vozačice imaju tjelesne ozljede, no njihova će težina biti naknadno medicinski okvalificirana.
Odgovornost mladih vozača i daljnji postupak
Nakon zaprimanja bolničkih nalaza, protiv 18-godišnjaka slijedi podnošenje odgovarajuće prijave. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje odgovornosti mladih vozača i nužnosti dosljednog poštivanja prometnih pravila, osobito prilagodbe brzine uvjetima na cesti.
Prometne nesreće poput ove pokazuju koliko je malo potrebno da neoprez i preveliko samopouzdanje za volanom prerastu u ozbiljnu ugrozu života više sudionika u prometu. Strogo poštivanje propisa, oprez i odgovornost ostaju jedini razuman put za zaštitu svih sudionika u prometu.
Na području Bjelovara zabilježen je novi pokušaj ozbiljne prijevare: nepoznata osoba, predstavljajući se kao liječnik, od 78-godišnje žene tražila je čak 90 tisuća eura za navodnu hitnu operaciju člana obitelji. Zahvaljujući oprezu starije sugrađanke, prijevara nije uspjela.
Poziv “liječnika” i izmišljena hitna operacija
Prema prijavi zaprimljenoj u Policijskoj postaji Bjelovar, nepoznati počinitelj je u utorak, 14. travnja, više puta telefonom kontaktirao 78-godišnjakinju. Lažno se predstavio kao liječnik i tvrdio da je član njezine obitelji teško ozlijeđen te da je za hitan operativni zahvat potrebno odmah uplatiti 90 tisuća eura ili bilo koji iznos koji trenutno može osigurati.
Žena je, unatoč pritisku i dramatičnom tonu poziva, posumnjala u istinitost navoda. Nakon što nije pristala na uplatu, počinitelj je prekinuo komunikaciju. Slučaj je prijavljen policiji kao kazneno djelo prijevare u pokušaju.
Policija: ne plaćati, provjeriti, prekinuti poziv
Policija podsjeća da je na području Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske nedavno zabilježen sličan slučaj, također s lažnim liječnikom i izmišljenom operacijom. Očito je riječ o obrascu u kojem počinitelji ciljaju ponajprije starije osobe, koristeći njihov strah za obitelj i osjećaj hitnosti.
Građanima se savjetuje:
– ne donositi odluke pod pritiskom te sumnjive pozive odmah prekinuti
– informacije provjeriti izravno kod članova obitelji
– ne uplaćivati novac niti ga predavati nepoznatim osobama
Posebno se naglašava da zdravstvene ustanove ne traže novac putem telefona i ne uvjetuju pružanje medicinske pomoći unaprijed izvršenim uplatama. Ovakvi slučajevi pokazuju koliko je važno da obitelji razgovaraju sa starijim članovima i unaprijed ih upozore na ovakve prijevare.
Oko trećine svjetske proizvodnje gnojiva dolazi iz područja Perzijskog zaljeva, pa rat i napetosti na Bliskom istoku izravno prijete globalnoj sigurnosti hrane. Svaki poremećaj u plovidbi kroz tjesnac Hormuz, ključnu rutu za energente i robu, odmah se prelijeva na opskrbu gnojivima i cijene hrane diljem svijeta.
Strateška važnost Perzijskog zaljeva
Stabilnost država u zaljevskom području presudna je za poljoprivredu od Europe do Azije i Afrike. Gnojivo nije luksuz, nego temelj moderne proizvodnje hrane. Kada se isporuke iz zaljeva usporavaju ili zaustavljaju, poljoprivrednici diljem svijeta suočavaju se s manjkom, rastom troškova i rizikom smanjenih prinosa. To posebno pogađa siromašnije zemlje koje ovise o uvozu i nemaju vlastitu proizvodnju gnojiva.
Napetosti oko tjesnaca Hormuz, koji se povremeno zatvara i otvara, stvaraju nesigurnost na tržištima. Brodari i trgovci uračunavaju taj rizik u cijenu, a krajnji rezultat su skuplje sirovine i skuplja hrana. U takvim okolnostima jasno se vidi koliko je opasno kada svijet ovisi o jednoj regiji za tako ključnu robu.
Lančana reakcija na globalnu prehranu
Svaki ozbiljniji poremećaj u izvozu gnojiva iz Perzijskog zaljeva može pokrenuti lančanu reakciju: od nestašica na tržištu, preko poskupljenja, do smanjenja upotrebe gnojiva na poljima. Manje gnojiva znači slabije prinose, a slabiji prinosi znače više cijene hrane i veći rizik od društvenih napetosti u osjetljivim državama.
Dok se vode rasprave o geopolitičkim igrama u regiji, često se zanemaruje da će račun na kraju platiti obični građani – kroz skuplji kruh, skuplje povrće i veći pritisak na državne proračune. Umjesto kratkovidnih poteza potrebna je dugoročna strategija diverzifikacije izvora gnojiva i ozbiljno jačanje domaće proizvodnje gdje god je to moguće.
Tri linije kontrole i “žuta linija”
Freedom.hr
Strah od trajnog ostanka izraelske vojske na jugu Libanona
Iranska mornarica otvorila je vatru na indijski naftni tanker Sanmar Herald u Hormuškom tjesnacu, jednom od ključnih svjetskih pomorskih pravaca. Kapetan je u dramatičnoj radijskoj komunikaciji molio dopuštenje da se povuče, ističući da je prethodno dobio dozvolu za prolazak.
Prema dostupnoj snimci, kapetan je poručio iranskim snagama: „Dali ste mi dozvolu za prolaz. Drugi sam na vašem popisu. Sada pucate. Dopustite mi da se okrenem.” Podaci o kretanju broda pokazuju da je tanker pokušao napustiti Perzijski zaljev, ali je nakon incidenta promijenio smjer i povukao se.
Iran zatvara tjesnac pod američkom blokadom
Iranska mornarica istodobno je izdala upozorenje da nijedan brod ne smije napuštati sidrišta u Perzijskom zaljevu i Omanskom moru. Svaki pokušaj približavanja tjesnacu bit će, kako navode, smatran suradnjom s neprijateljem, a takve će plovidbe biti mete.
Ova odluka uslijedila je samo dan nakon što je Iran najavio da će prolaz biti otvoren tijekom primirja. No najava je brzo povučena nakon što su Sjedinjene Američke Države nastavile s blokadom iranskih luka, čime je dodatno zaoštrena već krhka ravnoteža snaga u regiji. U takvim okolnostima Teheran očito procjenjuje da ima stratešku prednost upravo kroz kontrolu nad ovim uskim grlom svjetske trgovine naftom.
Globalne posljedice i krhka primirja
Iransko združeno zapovjedništvo priopćilo je da je kontrola nad tjesnacem ponovno uspostavljena „pod strogim nadzorom oružanih snaga” te da će ograničenja ostati na snazi dok traje američka blokada. To znači da svaka eskalacija između SAD-a i Irana izravno prijeti stabilnosti energetskih tržišta.
Hormuški tjesnac jedna je od najvažnijih točaka globalne trgovine naftom, pa svako ograničavanje prometa odmah podiže nervozu na svjetskim tržištima i otvara pitanje sigurnosti opskrbe. Napetosti se odvijaju u kontekstu krhkog primirja između SAD-a i Irana, koje bi trebalo trajati do 22. travnja, dok su Izrael i Libanon započeli odvojeno desetodnevno primirje. U takvom okruženju svaki incident, poput pucnjave na indijski tanker, može biti iskra za šire poremećaje.
Novi program Hrvatske banke za obnovu i razvitak namijenjen je poduzetnicima koji žele smanjiti troškove energije i modernizirati proizvodnju. Na raspolaganju je ukupno 250 milijuna eura kredita, uz mogućnost otpisa do 50 posto glavnice, ovisno o postignutim energetskim uštedama.
Kombinacija kredita i EU potpora
Instrument je zamišljen kao spoj povoljnog kredita i nepovratnih sredstava Europske unije. Pola iznosa dolazi iz europskih fondova, a pola iz sredstava poslovnih banaka. To ponovno pokazuje koliko je hrvatsko gospodarstvo, pa tako i energetska tranzicija, snažno oslonjeno na vanjske izvore financiranja, umjesto da se u većoj mjeri gradi na vlastitoj snazi i štednji.
Krediti su namijenjeni poduzetnicima iz prerađivačke industrije te iz komercijalnog i uslužnog sektora. Kako je istaknula Zrinka Raguž, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, cilj je povećati energetsku učinkovitost proizvodnje, smanjiti uporabu fosilnih goriva i emisije CO2 te pridonijeti ostvarenju koncepta tzv. „zelene Europe“.
Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo naveo je da se potpora može koristiti za postavljanje solarnih panela, instalacije na biogoriva ili geotermalne izvore, kao i za ugradnju novih sustava grijanja i hlađenja. Najviši iznos pojedinačnog kredita iznosi tri milijuna eura, uz rok otplate do 17 godina.
Primjer iz prakse i dugoročna održivost
Tvrtka iz Pazina koja proizvodi rasvjetu planira iskoristiti ovaj instrument za integraciju sunčane elektrane i modernizaciju proizvodnje. Direktorica Loredana Jurman procjenjuje da bi uštede električne energije mogle dosegnuti između 30 i 50 posto, uz prelazak na učinkovitiju LED rasvjetu.
Poduzetnici mogu prikupiti ponude više banaka i odabrati najpovoljniju, a visina otpisa glavnice ovisi o stvarno ostvarenim energetskim uštedama. Ipak, ostaje pitanje koliko je ovakav model dugoročno održiv ako se i dalje oslanja na europske fondove, koji su već pod pritiskom i ne mogu vječno biti glavni izvor ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Prava snaga domaćeg gospodarstva vidjet će se tek kada takvih vanjskih potpora bude manje, a poduzetnici budu morali računati ponajprije na nacionalne izvore kapitala.
Esmail Baghaei, čelnik iranskog Centra za javnu diplomaciju i glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova, javno je prozvao Kaju Kallas i vodstvo Europske unije zbog, kako tvrdi, krajnjeg licemjerja u pozivanju na međunarodno pravo i pitanju slobode plovidbe kroz Hormuški tjesnac.
Iranski odgovor na poruku Kaje Kallas
Povod je bila objava potpredsjednice Europske komisije Kaje Kallas, koja je naglasila da, prema međunarodnom pravu, prolaz kroz pomorske pravce poput Hormuškog tjesnaca mora ostati otvoren i besplatan. Baghaei je uzvratio ironičnim pitanjem na koje se to „međunarodno pravo” poziva EU, optužujući Bruxelles da ga „izvlači iz ladice” samo kada treba držati lekcije drugima.
U svojoj poruci poručio je Europi: „Poštedite nas propovijedi”, ističući da je, po njegovu stajalištu, kronični neuspjeh Europe da provodi ono što propovijeda pretvorio njezin govor o međunarodnom pravu u „vrhunac licemjerja”. Posebno je naglasio šutnju EU-a prema američko-izraelskom vojnom djelovanju, koje on opisuje kao agresivan rat, te prema zločinima nad Irancima, o kojima Bruxelles, kako tvrdi, radije šuti.
Hormuški tjesnac i sigurnosni interesi Irana
Baghaei je ustvrdio da međunarodno pravo ne zabranjuje Iranu poduzimanje „nužnih mjera” kako bi spriječio da se Hormuški tjesnac koristi protiv njega u vojne svrhe. Time je jasno dao do znanja da Teheran smatra kako ima pravo reagirati kada se u njegovoj neposrednoj blizini gomilaju strane vojne snage.
Posebno je osporio tezu o „bezuvjetno slobodnom prolazu” kroz Hormuz, tvrdeći da je ta ideja nestala onog trenutka kada je američko-izraelska vojna prisutnost dovela američke snage u neposrednu blizinu tjesnaca. U takvim okolnostima, poručuje iranski dužnosnik, teško je očekivati da će Iran pasivno promatrati razvoj događaja.
Ova razmjena poruka još jednom pokazuje koliko je današnja Europska unija slaba u vanjskoj politici: dok se u Bruxellesu dijele lekcije o pravu mora, stvarni utjecaj na terenu sve je manji, a ključne odluke donose se u Washingtonu i drugim centrima moći.
Libanonska vojska započela je obnovu ključne infrastrukture na jugu zemlje, djelomično otvarajući oštećene mostove i ceste nakon nedavnih izraelskih zračnih napada. Time je mnogim raseljenim stanovnicima omogućeno da se barem privremeno vrate i pregledaju svoje domove, iako se većina još ne usuđuje trajno vratiti zbog nesigurnog primirja.
Obnova mostova i djelomično povezivanje juga s ostatkom zemlje
Vojska je priopćila da je djelomično ponovno otvorila most Burdž Rahal–Tir, dok su u tijeku radovi na obnovi mosta između Tajr Falsaja i Tira, oštećenog u izraelskim napadima. Raniji udari na mostove preko rijeke Litani, oko 30 kilometara sjeverno od izraelske granice, praktički su izolirali južni dio Libanona od ostatka zemlje.
Ponovno otvaranje mosta Kasmije u petak ujutro omogućilo je mnogim raseljenim osobama povratak u njihove gradove i sela kako bi provjerile stanje svojih kuća. Ipak, riječ je tek o prvom koraku, jer sigurnosna situacija ostaje neizvjesna.
Krhko primirje i pozivi na oprezan povratak
Unatoč tehničkom poboljšanju prohodnosti, mnogi stanovnici juga oklijevaju s povratkom. Primirje koje je obustavilo neprijateljstva 2. ožujka ocjenjuje se kao krhko, a strah od novih napada i dalje je snažan. U subotu je dopisnik AFP-a u Saidi zabilježio gust promet prema Bejrutu, dok su se raseljene osobe vraćale u svoja privremena skloništa, umjesto u razrušene domove.
Visoki dužnosnik Hezbolaha Mahmud Kamati pozvao je one koji su pobjegli iz južnih predgrađa Bejruta ili juga zemlje da pričekaju odobrenje skupine prije trajnog povratka. Poručio je da ljudi mogu pregledati svoje domove, ali da ne napuštaju mjesta gdje su se sklonili, upozoravajući na, kako je rekao, izraelsku „dvostruku igru” i ističući da je riječ tek o privremenom primirju.
U takvim okolnostima, obnova mostova i cesta, iako nužna, ne donosi stvarnu sigurnost stanovništvu juga Libanona, koje i dalje živi između želje za povratkom i straha od novog vala razaranja.
Grad koji je svjesno izabrao porezni maksimum
Alat je u rukama vlasti – i ne koristi se
Smanjenje poreza ili dizanje plaća u javnom sektoru?
Zašto se socijalna pravda zaustavlja na pragu Gradske vijećnice?
Sindikati bez pitanja, stranke bez odgovornosti
Kako drukčije to nazvati nego licemjerjem?
Sánchez optužuje Trumpove tarife i rat na Bliskom istoku
Globalni skup ljevice i strah od suverenista
Nove navike za građane: manje automobila, više javnog prijevoza
Grijanje, klima i vaučeri: Bruxelles cilja i na zgrade
Optužbe za „teroristički čin” i navodnu blokadu sela
Val procesa protiv ukrajinskih zarobljenika i osporavanja zakonitosti
Na autocesti A3 kod čvora Novska jutros se dogodila teška prometna nesreća u kojoj je život izgubio 62-godišnji državljanin Austrije. Prema dosad poznatim podacima, vozač je automobilom austrijskih registracija sletio s kolnika i preminuo na mjestu događaja.
Nesreća se dogodila oko 8.50 sati na 136. kilometru južne kolničke trake autoceste. Razlozi zbog kojih je vozilo iznenada napustilo cestu zasad nisu poznati, a službene informacije bit će dostupne tek nakon dovršetka policijskog očevida.
Policija istražuje uzrok slijetanja s ceste
Iz policije poručuju da se provodi detaljan očevid kako bi se utvrdile sve okolnosti ove tragedije – od stanja kolnika i vremenskih prilika do mogućeg zdravstvenog stanja vozača ili tehničke ispravnosti vozila. Tek će rezultati istrage pokazati je li riječ o pogrešci vozača, iznenadnoj reakciji ili nekom drugom uzroku.
Ovakve nesreće na autocestama, gdje se vozi velikim brzinama, još jednom podsjećaju koliko je važno pridržavati se ograničenja brzine, redovito praviti stanke i voditi računa o umoru i koncentraciji za volanom. Svako kratko popuštanje pozornosti na autocesti može imati kobne posljedice.
Apel vozačima: oprez i odgovornost na autocesti
Dok policija prikuplja činjenice, ostaje činjenica da je još jedan život izgubljen na hrvatskim prometnicama. Odgovoran pristup sigurnosti na cestama podrazumijeva strogo poštovanje pravila, ali i osobnu odgovornost svakog vozača. Autocesta nije prostor za improvizaciju – svako vozilo pri velikoj brzini postaje potencijalna opasnost i za vozača i za sve ostale sudionike u prometu.
Očekuje se da će nadležne službe nakon završetka očevida objaviti više detalja o uzroku nesreće, a do tada ostaje upozorenje svim vozačima da dodatno pripaze, osobito na dionicama gdje je promet gust, a brzine visoke.
