Rat koji vode SAD i Izrael protiv Irana sve snažnije utječe na rat između Rusije i Ukrajine. Globalno energetsko tržište je uzdrmano, cijene goriva rastu, a politički pritisci i sankcije sele se s jedne krizne točke na drugu.
Udar na ruske rafinerije i paradoks viših cijena
Ukrajina napada naftne i druge energetske objekte u Rusiji, nastojeći oslabiti rusku vojnu i gospodarsku mašineriju. Istodobno, zbog rata protiv Irana na svjetskom tržištu raste neizvjesnost, što podiže cijene nafte i goriva. Paradoksalno, unatoč šteti na infrastrukturi, Rusija u takvom okruženju može ostvarivati veće prihode po barelu, osobito ondje gdje dolazi do djelomičnog popuštanja ili zaobilaženja sankcija.
Dok se dio zapadnih država bavi novom krizom na Bliskom istoku, fokus na rat između Rusije i Ukrajine slabi. To otvara prostor za prilagodbu trgovinskih tokova i tiho ublažavanje pojedinih ograničenja, što dugoročno može ojačati rusku poziciju na energetskom tržištu.
Energetska nesigurnost i pritisak na Europu
Globalna energetska kriza ima posljedice za obje strane u ratu između Rusije i Ukrajine. Ukrajina ovisi o stalnoj zapadnoj pomoći, dok se europske države suočavaju s rastućim troškovima energije i političkim pritiscima kod kuće. Današnja Europska unija, već opterećena vlastitom regulacijom i slabom industrijskom konkurentnošću, teško pronalazi dosljednu i učinkovitu energetsku strategiju.
U emisiji koju vodi Adrian Finighan raspravlja se o tome kako rat protiv Irana preoblikuje odnose snaga: od uloge sankcija do pitanja tko dugoročno profitira od skuplje energije. Sudjeluju analitičari Chris Weafer, Steven Erlanger i Michael Bociurkiw, koji iz različitih perspektiva razmatraju koliko će ova nova faza globalne nestabilnosti promijeniti tijek rata između Rusije i Ukrajine.
