Mislav Kolakušić upozorio je na razmjere demografskog pada u Hrvatskoj, ističući da se u zemlji svake godine rodi oko 32 tisuće djece, dok umre oko 51 tisuća ljudi. Po toj računici, Hrvatska svake godine gubi oko 19 tisuća stanovnika prirodnim putem, a u razdoblju jednog političkog mandata to znači 76 tisuća ljudi manje.
Kolakušić navodi da se negativan trend dodatno produbljuje jer broj rođenih iz godine u godinu pada. Prema podacima koje iznosi, depopulacija više nije ograničena na pojedina sela, nego pogađa cijele općine i gradove diljem Hrvatske. U 2024. godini u čak 283 općine i grada rođeno je 20 ili manje djece, a u 121 jedinici lokalne samouprave manje od desetero.
Općine i gradovi s najmanjim brojem rođenih
Kao posebno teške primjere izdvaja općinu Sućuraj na Hvaru, gdje se prošle godine nije rodilo nijedno dijete, zatim Lećevicu i Biskupiju s po jednim rođenim djetetom. U Mrcoplju i Lokvama rođeno je po dvoje djece, a umrlo 20 ljudi. U općini Majur zabilježeno je troje rođenih i 29 umrlih, dok je u Čaglinu bilo osmero rođenih i 45 umrlih.
Među gradovima navodi i Hrvatsku Kostajnicu, gdje je u cijeloj prošloj godini rođeno šestero djece, a umrlo 28 ljudi. U Primoštenu je rođeno desetero djece, a umrle su 44 osobe. U Ozlju je bilo 35 rođenih i 90 umrlih, u Lipiku 38 rođenih i 90 umrlih, a u Belom Manastiru 58 rođenih i 160 umrlih.
Prirodni prirast i politička odgovornost
Kolakušić tvrdi da samo 34 od ukupno 555 općina i gradova u Hrvatskoj imaju pozitivan prirodni prirast te dodaje da je i ondje on uglavnom tek neznatno iznad nule. Uzroke takve demografske slike vidi prije svega u politici, za koju kaže da je u posljednjih 20 godina uništila ekonomsku perspektivu najprije ruralnih prostora, a potom i države u cjelini.
U svojoj ocjeni navodi i da su korupcija i iseljavanje stotina tisuća građana dodatno ubrzali demografsko slabljenje zemlje. Uspoređujući stanje s većim europskim državama, ističe da male nacije demografsko propadanje vodi prema nestanku, dok velike zemlje takvu krizu lakše amortiziraju. Upozorava i da će daljnje iseljavanje iz Hrvatske te rast useljavanja stranih radnika dodatno smanjivati reproduktivnu bazu stanovništva.
Bez radikalnih reformi, poručuje Kolakušić, demografsko propadanje Hrvatske nastavit će se, a do sljedećih parlamentarnih izbora broj stanovnika mogao bi biti manji za više od 50 tisuća ljudi, što, kako navodi, potvrđuju statistički podaci.
