OECD traži uvođenje novog poreza na nekretnine u Hrvatskoj. Što bi to značilo za građane i kakve bi posljedice mogao imati takav model oporezivanja?
Nakon ulaska u NATO, Europsku uniju, Schengenski prostor i Eurozonu, Hrvatsku očekuje i pristupanje OECD-u, organizaciji koja okuplja najrazvijenije zemlje svijeta. Ovo članstvo predstavlja novi izazov za hrvatsku vladu, ali i za sve građane.
Pritisak za uvođenje poreza na nekretnine
Konzultanti Svjetske banke i OECD-a predlažu hrvatskoj vladi uvođenje godišnjeg poreza na svaku nekretninu – uključujući stanove, kuće i poslovne prostore. Model koji predlažu nije simboličan, već značajan porez koji bi mogao bitno utjecati na većinu građana, budući da čak 94% stanovnika Hrvatske posjeduje vlastitu nekretninu.
Moguće posljedice za građane
Predloženi porez slijedi američki model prema kojem nekretnine mogu zadržati uglavnom oni koji su ekonomski dobro potkovani. Osobe koje ne bi mogle kontinuirano plaćati godišnji porez mogle bi biti prisiljene prodati svoju imovinu i prijeći u podstanare, a najugroženiji bi čak mogli postati beskućnici. To izaziva zabrinutost zbog mogućih socijalnih posljedica i znatnog opterećenja za hrvatske obitelji.
Konačna cijena ulaska Hrvatske u OECD mogla bi, ako se prihvate ovi uvjeti, biti izrazito visoka za hrvatske građane. Ostaje pitanje koje će rješenje vlada odabrati te kako će zaštititi interese vlasnika nekretnina.
