Francuski cementni gigant Lafarge osuđen je u Parizu zbog financiranja terorističkih organizacija, među kojima je i Islamska država, kako bi održao rad svoje tvornice u ratom razorenoj Siriji od 2013. do 2014. godine.
Sud je kompaniji izrekao novčanu kaznu veću od milijun eura, dok je bivši izvršni direktor Bruno Lafont osuđen na šest godina zatvora koje mora odmah početi služiti. Prema presudi, Lafarge Cement Syria (LCS) isplatio je gotovo 5,6 milijuna eura posrednicima i oružanim skupinama radi zaštite postrojenja te osiguranja slobodnog kretanja kamiona i zaposlenika.
„Pravo komercijalno partnerstvo“ s Islamskom državom
Predsjedajuća sutkinja Isabelle Prévost-Desprez navela je da je ovakav model financiranja bio ključan za jačanje kontrole IS-a nad prirodnim resursima Sirije, čime su se financirali napadi u regiji i u Europi. Naglasila je da je Lafarge uspostavio „pravo komercijalno partnerstvo“ s terorističkom organizacijom, što pojačava težinu kaznenih djela.
Tvornica vrijedna 680 milijuna dolara dovršena je 2010. u Jalabiyi, neposredno prije izbijanja građanskog rata protiv režima Bašara al-Asada. Dok su druge multinacionalne kompanije napustile zemlju 2012., Lafarge je evakuirao samo strane radnike, a sirijske zaposlenike ostavio na terenu sve do rujna 2014., kada je tvornicu preuzeo IS.
Radnici pod prijetnjom bombi i otmica, bez odštete
Bivši sirijski radnici opisali su pred sudom svakodnevni život obilježen strahom od otkaza, bombardiranja, otmica i prolaska kroz punktove pod snajperskom vatrom. U zajedničkoj izjavi nakon presude poručili su da je Lafarge „bio svjestan kontrolnih točaka, prijetnji i svakodnevnog straha, ali je odlučio riskirati naše živote radi profita“.
Organizacije Sherpa i European Center for Constitutional and Human Rights, koje su pokrenule postupak zajedno s radnicima, presudu nazivaju „prekretnicom u borbi za odgovornost korporacija“, no upozoravaju da žrtve još čekaju odštetu. Usto, Lafarge je u SAD-u već priznao krivnju za pružanje materijalne potpore teroristima i pristao na kaznu od 778 milijuna dolara, a u Francuskoj se i dalje vodi istraga zbog mogućeg suučesništva u zločinima protiv čovječnosti.
