Blok umirovljenici zajedno traži izmjene modela obiteljskih mirovina prema kojima bi se dio obiteljske mirovine koji udovica ili udovac mogu primati uz vlastitu mirovinu porastao sa sadašnjih 27 na najmanje 50 posto. Uz to predlažu ukidanje ili znatno povećanje cenzusa koji ograničava ukupna mirovinska primanja korisnika.
Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika smatra da sadašnja pravila posebno pogađaju umirovljenike s višim vlastitim mirovinama, odnosno one koji su tijekom radnog vijeka u mirovinski sustav uplatili više. Po važećim pravilima, korisnik vlastite starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine može uz nju primati i 27 posto pripadajuće obiteljske mirovine nakon smrti supružnika.
Kako sada funkcionira pravo
Za jednog korisnika obiteljska mirovina iznosi 77 posto mirovine preminulog partnera. To znači da dodatak od 27 posto obiteljske mirovine u praksi odgovara otprilike 20,8 posto pune mirovine preminulog supružnika. No to pravo nije dostupno bez ograničenja.
Korisnik mora imati najmanje 65 godina i u pravilu biti jedini korisnik obiteljske mirovine, a njegova ukupna mirovinska primanja iz obveznog osiguranja ne smiju prijeći iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine. Od 1. srpnja aktualna vrijednost mirovine iznosi 15,64 eura, pa sadašnji cenzus iznosi 1251,20 eura.
Ako vlastita mirovina već prelazi taj iznos, nema prava na dodatni dio obiteljske mirovine. Ako je vlastita mirovina niža, ali bi zajedno s dodatkom prešla propisanu granicu, isplaćuje se samo iznos do 1251,20 eura. BUZ upravo takvo rješenje smatra nepravednim.
Špika poručuje da tako osmišljen sustav diskriminira upravo one koji su najviše uplaćivali u mirovinski sustav, dok u nekim slučajevima pogoduje onima koji u njega nisu uložili ništa ili vrlo malo.
Prijedlog višeg cenzusa i drukčijeg modela
BUZ predlaže da se postojeći cenzus potpuno ukine ili podigne na najmanje 1,5 prosječnih plaća. Prema posljednjem objavljenom podatku DZS-a za lipanj, prosječna neto plaća iznosila je 1555 eura, pa bi takva granica iznosila oko 2333 eura.
Istodobno traže da se udio obiteljske mirovine koji se može primati uz vlastitu poveća sa 27 na najmanje 50 posto. BUZ predlaže i alternativni model prema kojem bi preživjeli supružnik mogao izabrati punu mirovinu preminulog partnera, a uz nju zadržati 27 posto svoje mirovine.
Špika podsjeća da su se prije uvođenja novog modela obiteljskih mirovina 2023. razmatrale različite mogućnosti. BUZ posebno kritizira tadašnjeg predsjednika HSU-a Silvana Hrelju zbog dogovora s Vladom kojim je prihvaćen udio od 27 posto. Hrelja je 2022., prilikom predstavljanja reforme, rekao da je riječ o kompromisu između načela uzajamnosti i solidarnosti u mirovinskom sustavu.
Pravo na kombiniranje vlastite i dijela obiteljske mirovine uvedeno je početkom 2023., zajedno s ograničenjem od 80 aktualnih vrijednosti mirovine. Iz BUZ-a poručuju da će nastaviti tražiti promjene, a kao širi cilj navode povećanje prosječne mirovine na više od 60 posto prosječne plaće.
