Vojska države Mali priopćila je da su neidentificirane naoružane skupine, koje naziva “terorističkima”, u subotu rano ujutro napale više vojnih položaja u glavnom gradu Bamaku i u unutrašnjosti zemlje. Novinari i stanovnici izvijestili su o pucnjavi u blizini međunarodne zračne luke i u više gradova.
Prema navodima svjedoka i novinara, čula se dugotrajna paljba iz teškog i automatskog oružja u blizini međunarodne zračne luke Modibo Keïta, oko 15 kilometara od središta Bamaka, a iznad okolnih četvrti nadlijetao je helikopter. Pucnjava je zabilježena i u mjestu Kati, gdje živi vojni čelnik, general Assimi Goita, zatim u gradu Gao na sjeveru te u Sevareu u središnjem dijelu zemlje.
Dugotrajna sigurnosna kriza
Mali se više od desetljeća suočava s oružanim sukobima u koje su uključene skupine povezane s al-Qaidom i Islamskom državom, kao i razne lokalne kriminalne i separatističke skupine. Sigurnosna kriza traje od 2012. godine, a vojska je preuzela vlast dvaput, 2020. i 2021. godine.
Vojne vlasti prekinule su suradnju s Francuskom i većinom zapadnih država te su se politički i vojno približile Rusiji. Ruska skupina Wagner, koja je od 2021. djelovala uz malijske snage, u lipnju 2025. objavila je kraj svoje misije i nastavila djelovanje kao Africa Corps pod izravnom kontrolom ruskog ministarstva obrane.
Unutarnja politika i napadi na opskrbu gorivom
Vojne vlasti u Maliju ograničile su djelovanje kritičara i raspustile političke stranke. Iako je ranije bilo najavljeno da će vlast biti predana civilima do ožujka 2024., u srpnju 2025. generalu Goiti dodijeljen je predsjednički mandat na pet godina, uz mogućnost neograničenog produljenja bez izbora, što otvara pitanja o demokratskoj legitimnosti i budućem političkom razvoju zemlje.
Od rujna borci skupine JNIM (Skupina za potporu islamu i muslimanima), povezane s al-Qaidom, napadali su konvoje cisterni s gorivom, što je u listopadu dovelo do zastoja u opskrbi glavnog grada. Unatoč razdoblju relativnog zatišja, stanovnici Bamaka u ožujku su se suočili s nestašicom dizelskog goriva, pri čemu je ono bilo prioritetno usmjeravano u energetski sektor.
Sukob u Maliju pokazuje koliko je teško uspostaviti stabilnost kada se sigurnosni izazovi preklapaju s političkom koncentracijom moći i oslanjanjem na vanjske vojne partnere. Dugotrajna ovisnost o stranim snagama i istodobno slabljenje domaćih političkih institucija ostavljaju stanovništvo izloženim novim valovima nasilja i gospodarskim poremećajima, bez jasnog plana izlaska iz krize.
