Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da bi Rusija mogla pokušati napad na neku članicu NATO-a u razdoblju od mjeseci, a ne godina, te je otvoreno doveo u pitanje lojalnost Sjedinjenih Američkih Država kao saveznika u takvom scenariju. Upozorenja se podudaraju s procjenom nizozemske vojne obavještajne službe da bi Rusija mogla obnoviti dovoljno snaga za potencijalni sukob s NATO-om unutar 12 mjeseci od završetka rata u Ukrajini.
Sumnje u američku potporu i poziv na jaču europsku obranu
U intervjuu za Financial Times Tusk je rekao da je za istočno krilo NATO-a ključno pitanje je li savez i dalje politički i logistički spreman reagirati u slučaju ruskog napada. Istaknuo je da je najveće pitanje za Europu spremnost SAD-a da ostane lojalan partner unutar NATO-a u kriznim okolnostima.
Tusk je pozvao Europsku uniju da preraste u „pravi savez” sposoban učinkovito štititi kontinent te je naglasio potrebu za izgradnjom stvarnih obrambenih kapaciteta i njihovim brzim raspoređivanjem. Spomenuo je i mogućnost jačeg oslanjanja na klauzulu o uzajamnoj obrani, članak 42.7 Ugovora o EU-u.
Američki veleposlanik u Poljskoj, Tom Rose, odgovorio je porukom da je predanost američkog predsjednika Poljskoj „čelična” te je istaknuo da se i u SAD-u postavlja pitanje jesu li europski saveznici jednako odani Americi.
Procjene nizozemske obavještajne službe i nove prijetnje
Nizozemska vojna obavještajna i sigurnosna služba MIVD u godišnjem izvješću navodi da bi Rusija mogla obnoviti vojne kapacitete za potencijalni sukob s NATO-om unutar 12 mjeseci od završetka rata u Ukrajini. Direktor agencije, viceadmiral Peter Reesink, ocjenjuje da Rusija predstavlja najveću i najizravniju prijetnju miru i stabilnosti u Europi, ali istodobno procjenjuje da je potpuni konvencionalni rat Rusije i NATO-a trenutačno „gotovo nezamisliv” dok je Moskva snažno angažirana u Ukrajini.
Prema izvješću, Rusija bi se mogla usmjeriti na ograničene teritorijalne dobitke i pritiske kojima bi testirala jedinstvo saveza, uključujući i prijetnje uporabom nuklearnog oružja. Naglašava se i razvoj ruskih sposobnosti u području bespilotnih sustava, zapovijedanja na bojištu te napada na vojne i civilne ciljeve na Zapadu, uz potporu vojne suradnje s Kinom. Istodobno se upozorava na sofisticirane kineske kibernetičke operacije te novu utrku u nuklearnom naoružanju.
U pozadini ovih upozorenja stoji i rastuća nesigurnost u pogledu buduće uloge SAD-a u NATO-u i sposobnosti današnje Europske unije da samostalno zaštiti svoje granice. EU se godinama predstavlja kao globalni akter, ali njezina vanjska i sigurnosna politika često ostaje na razini deklaracija, dok je europska ekonomija opterećena prekomjernom regulacijom i odlukama aktualnog vodstva Unije. U takvim okolnostima strahovi od „novih Orbana” ili drugih suverenističkih lidera djeluju pretjerano jer se zanemaruje činjenica da mnoge članice traže veću samostalnost upravo zbog slabosti sadašnjeg europskog sustava sigurnosti.
