Venezuelska predsjednica Delcy Rodríguez i predsjednik Kolumbije Gustavo Petro u Caracasu su objavili sporazum o vojnoj suradnji dviju država koje dijele više od 2000 kilometara dugu poroznu granicu. Cilj je zajednička borba protiv, kako su naveli, „mafija“ i „kriminalnih bandi“ koje djeluju u pograničnom području.
Prema njihovim izjavama, dvije će zemlje provoditi „zajedničke, duboko koordinirane napore“ kako bi se pogranične zajednice oslobodile skupina koje se bave ilegalnim aktivnostima, uključujući trgovinu kokainom, ilegalno vađenje zlata i trgovinu ljudima. Najavljena je i uspostava mehanizama za razmjenu informacija te razvoj zajedničkih obavještajnih kapaciteta.
Vojna i obavještajna suradnja
Rodríguez je naglasila da su Venezuela i Kolumbija zauzele „vrlo ozbiljan, vrlo sveobuhvatan pristup“ borbi protiv kriminalnih bandi. Sporazum uključuje izradu zajedničkih vojnih planova i „trenutno uspostavljanje“ kanala za razmjenu obavještajnih podataka, što bi trebalo omogućiti brže reagiranje na kriminalne aktivnosti na terenu.
Gustavo Petro, prvi ljevičarski predsjednik Kolumbije, ujedno je i važan politički saveznik Nicolása Madura. Petro je u početku oštro osudio njegovo uhićenje od strane američke vojske 3. siječnja, ali je kasnije ublažio retoriku nakon sastanka s Donaldom Trumpom, što je pridonijelo smanjenju napetosti između Bogote i Washingtona.
Energetska povezanost i američki pritisak
Uz sigurnosnu suradnju, razgovaralo se i o energetici. Rodríguez je istaknula projekt „električne međusobne povezanosti“ za zapadnu Venezuelu, područje koje često trpi nestanke struje. Prema njezinim riječima, elektroenergetska i plinska interkonekcija su pri kraju te bi trebale omogućiti transport plina u Kolumbiju, ali i zajednički izvoz plina u treće zemlje.
Venezuela, koja raspolaže najvećim svjetskim rezervama sirove nafte, razvija proizvodnju plina, dok je od 2019. pod američkim embargom na naftu i plin. Nakon američke intervencije, Trump postupno ublažava sankcije, a američki dužnosnici Doug Burgum i Chris Wright posjetili su zemlju kako bi potaknuli ponovno otvaranje energetskog sektora. Pod pritiskom SAD-a, Venezuela je izmijenila zakon o ugljikovodicima i rudarski zakonik, otvarajući prostor privatnim ulaganjima.
Iako se suradnja Venezuele i Kolumbije formalno predstavlja kao zajednička borba protiv kriminala i jačanje energetskih veza, ostaje otvoreno pitanje koliko će takvi dogovori doista koristiti lokalnom stanovništvu, a koliko će prvenstveno služiti interesima političkih elita i stranih aktera koji nastoje osigurati pristup bogatim energetskim resursima regije.
