Idući tjedan u Dubrovniku će se održati politički samit i veliki poslovni forum Inicijative triju mora, na kojem se očekuju čelnici i investitori iz 45 država. Hrvatska, koja je 2016. s Poljskom pokrenula ovu inicijativu, sada želi dodatno ojačati njezinu financijsku dimenziju i privući nove investicije u infrastrukturu i energetiku.
Nacionalna koordinatorica Romana Vlahutin procjenjuje da je za dostizanje razine infrastrukturne povezanosti zapadne Europe potrebno oko bilijun eura, što nadilazi mogućnosti javnih ulaganja. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman najavio je da će poslovni forum biti najveći takav skup u suvremenoj hrvatskoj povijesti, s najviše sudionika iz Hrvatske, potom Poljske i Sjedinjenih Američkih Država, dok Japan sudjeluje s oko 70 predstavnika.
Transatlantska dimenzija i uloga SAD-a
Savjetnik premijera Dino Mihanović istaknuo je da SAD u Dubrovnik dolazi na vrlo visokoj razini te da su američki politički i gospodarski predstavnici među najbrojnijima. Dolazak je najavio i američki ministar energetike Chris Wright, što dodatno naglašava transatlantsku dimenziju inicijative i njezinu ulogu u dijalogu između Europe i SAD-a.
Mihanović naglašava da Hrvatska u drugom desetljeću Inicijative želi ojačati njezin financijski stup, dok Vlahutin ističe da poslovni forum pokazuje kako inicijativa više nije samo regionalna ni isključivo europska. U fokusu, tvrdi Mihanović, ostaju hrvatski geografski položaj te projekti povezivosti, energetske infrastrukture i otpornosti.
Sporazumi i ulaganja u umjetnu inteligenciju i energetiku
Tijekom samita očekuje se potpisivanje desetak sporazuma iz područja umjetne inteligencije, tehnologije, porezne politike i energetike. Američka veleposlanica Nicole McGraw najavila je vrijedne ugovore o američkim ulaganjima u umjetnu inteligenciju te sporazum o plinskom povezivanju Hrvatske i BiH, u koje ulaze američki investitori.
Domaćin skupa je hrvatska vlada, a forumom predsjeda premijer Andrej Plenković, uz posebnog gosta, poljskog predsjednika Karola Nawrockog. Najavljen je dolazak čelnika ili izaslanstava iz Austrije, Moldavije, Češke, Crne Gore, Slovačke, Ukrajine, Grčke, Latvije, Litve, Rumunjske, kao i predsjednika estonskog parlamenta te slovenskog potpredsjednika vlade.
Iako vlada naglašava uspjehe u pozicioniranju Hrvatske kao središnjeg aktera Inicijative triju mora, opravdano je zadržati dozu skepse prema stvarnim dometima tih najava. Dosadašnja iskustva pokazuju da se veliki infrastrukturni i energetski projekti često sporo realiziraju, a koristi za građane znaju biti manje od političkih obećanja. Posebno treba kritički promatrati način na koji će vlada premijera Plenkovića upravljati najavljenim milijardama i sporazumima, imajući u vidu dosadašnje afere i upitnu transparentnost pojedinih projekata.
