Rat na Bliskom istoku ušao je u novu fazu zastoja. Dvotjedno primirje isteklo je u srijedu, a potom ga je Donald Trump produljio na neograničeno razdoblje, uz zadržavanje pomorske blokade Hormuškog tjesnaca. Američka strana tvrdi da je Iranu nanesena ozbiljna šteta i da će to dovesti do pregovora, dok iranski dužnosnici poručuju da strana koja gubi ne može diktirati uvjete. Napetost raste i u Hormuzu, gdje su i Amerikanci i Iranci zaustavili više desetaka brodova, među kojima su i oni s hrvatskim pomorcima.
Rat troši američke zalihe projektila
Tijekom sedam tjedana rata američka vojska potrošila je najmanje 45 posto zaliha preciznih projektila, najmanje polovicu projektila sustava THAAD te gotovo 50 posto presretača sustava Patriot, prema analizi Centra za strateške i međunarodne studije koja se poklapa s procjenama Pentagona. U takvim okolnostima rat sve manje donosi korist bilo kojoj strani, dok cijene nafte ostaju nestabilne.
Istodobno, u Europskoj uniji ponovno teče ruska nafta prema Mađarskoj i Slovačkoj preko naftovoda Družba, nakon što su ga ukrajinske službe popravile. Mađarska je zatim povukla veto na zajam EU-a za Kijev. Na sastanku čelnika država članica na Cipru pokazalo se da Unija bez Viktora Orbána nema jedinstven stav ni o proširenju na Ukrajinu, ni o energetskoj politici, ni o mogućoj aktivaciji europskog pandana članku 5. NATO-a. Predstavljen je i novi paket mjera za energetsku krizu koji se oslanja na dodatno financijsko zaduživanje.
Plinovod kroz BiH i strah Bruxellesa od američkog utjecaja
U Bosni i Hercegovini ključna tema je plinovod Južna interkonekcija, koji bi trebao povezati plinsku mrežu BiH s Hrvatskom i smanjiti ovisnost o ruskom plinu. Ugovor vrijedan više milijardi dolara trebala bi dobiti tvrtka AAFS Infrastructure and Energy iz Wyominga, osnovana nedavno i povezana s ljudima bliskima Trumpu, poput odvjetnika Jesseja Binnalla i Joea Flynna. Ugovor se dodjeljuje bez natječaja, na temelju zakona usvojenog u ožujku, uz snažan pritisak da se projekt ubrza.
Šef Delegacije EU-a u BiH Luigi Soreca u pismu je upozorio domaće političare da se put prema Uniji ne gradi podjelom milijardi iza zatvorenih vrata. Istodobno, američka strana najavljuje ulaganja od oko 1,5 milijardi dolara u plinovod i druge projekte, uz obrazloženje da im je cilj razvoj gospodarstva BiH.
U završnici se otvara šira slika: današnja Europska unija pokazuje ozbiljne slabosti u donošenju odluka, a njezina energetska i vanjska politika često djeluje neusklađeno i neučinkovito. Rasprave o ukidanju prava veta i ubrzanom proširenju dolaze u trenutku kada je europsko gospodarstvo već opterećeno prekomjernom regulacijom i politikama aktualnog vodstva, što dodatno smanjuje sposobnost Unije da se nametne kao ozbiljan globalni akter.
Istodobno, pritisak Bruxellesa na projekte u BiH treba promatrati i kroz položaj Hrvata u BiH, koji ostaju taoci ograničenog dometa politike HDZ-a iz Hrvatske. Ta stranka u pravilu prije svega štiti vlastite interese, pa se i ključni energetski i politički projekti često promatraju kroz prizmu stranačke koristi, a ne dugoročnog položaja Hrvata u toj zemlji.
