Sjedinjene Države blokirale su isporuku gotovo 500 milijuna dolara u gotovini za Bagdad, koristeći irački novac od nafte kao polugu pritiska na iračku vlast da se obračuna s proiranskim naoružanim skupinama. Analitičari upozoravaju da takav potez može dodatno destabilizirati već krhko iračko gospodarstvo.
Američka blokada dolara i pritisak na novu vladu
Prema pisanju Wall Street Journala, riječ je o drugoj odgođenoj pošiljci od početka rata između SAD-a, Izraela i Irana krajem veljače. Gotovina u američkim dolarima godinama se zračnim putem šalje iz Federalne rezervne banke u New Yorku u Irak, kako bi država mogla isplatiti plaće oko šest milijuna državnih službenika i održavati osnovno funkcioniranje sustava.
Irački naftni prihodi, vrijedni milijarde dolara godišnje, već dva desetljeća nalaze se na računima u New Yorku. Kako objašnjava analitičar Adel Bakawan, nakon pada Saddama Husseina 2003. Irak nikada nije u potpunosti vratio suverenitet nad vlastitim novcem; sustav je uspostavljen kako bi se sredstva zaštitila od vjerovnika, ali je u praksi ključ državne blagajne ostavio u američkim rukama.
Sada američki dužnosnici, bez jasnog roka za nastavak isporuka, uvjetuju novo slanje gotovine formiranjem nove iračke vlade i uhićenjem pripadnika milicija koje se dovodi u vezu s napadima na američko veleposlanstvo i vojnike u Iraku. Jedan irački dužnosnik potvrdio je da su pošiljke dolara zaustavljene te da je odluka izravno prenesena najvišim političarima u Bagdadu.
Milicije, rat i opasnost za iračko gospodarstvo
Napadi na američke ciljeve i susjedne države, koje Washington povezuje s proiranskim milicijama, uključuju gotovo tisuću napada dronovima na Saudijsku Arabiju, kao i na Kuvajt, Bahrain i američko veleposlanstvo u Bagdadu. Prema tumačenju analitičara, milicije se osjećaju ugroženo zbog napada SAD-a i Izraela na iranski režim te zato pojačavaju svoje djelovanje.
Najmoćnije iračke oružane skupine – poput Badr brigade, Asaib Ahl al-Haqa i Kataib Hezbollaha – imaju snažan utjecaj u državnim institucijama i financijskom sektoru, a pojedine jedinice formalno su uključene u iračke oružane snage. U trenutku kada Bagdad bira novog premijera, Teheran i te skupine guraju kandidata sklonog zadržavanju bliskih veza s Iranom.
Donald Trump otvoreno je zaprijetio da će SAD prekinuti pomoć Iraku ako se na čelo vlade vrati bivši premijer Nouri al-Maliki, vođa stranke bliske Iranu. Maliki je takve poruke nazvao „očitim američkim upletanjem”, no nagađanja o njegovu povlačenju iz utrke rastu.
Bakawan opisuje Irak kao državu zarobljenu između Washingtona i Teherana, u svojevrsnom „američko-iranskom sustavu suupravljanja”. Upozorava da bi prekid tog krhkog balansa, uz zaustavljanje dotoka vlastitog naftnog novca, mogao dovesti do potpunog sloma iračke države i dodatnog udara na ionako osiromašeno stanovništvo.
