Rat na Bliskom istoku i napetosti između SAD-a, Izraela i Irana snažno su pogoršali očekivanja europskih potrošača. Skok cijena energije još je jednom razotkrio koliko je današnja Europska unija energetski ovisna i loše pripremljena za krize, unatoč godinama samohvale briselskog vodstva.
Napad na Iran i blokada Hormuškog tjesnaca
Na raspoloženje potrošača u travnju utjecao je skok cijena zbog rata na Bliskom istoku. SAD i Izrael napali su krajem veljače Iran, nakon čega je Teheran preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i zabranio tranzit brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima.
U takvim uvjetima isporuka energenata iz regije uz Perzijski zaljev gotovo je presušila. Posljedica je novi udar na europske građane, koji već godinama plaćaju cijenu promašene energetske politike i ovisnosti o vanjskim dobavljačima.
Rast cijena energije i inflacije u eurozoni
Cijene energije za građane EU-a i eurozone u ožujku su na godišnjoj razini porasle više od pet posto. Godišnja stopa inflacije u zoni primjene zajedničke europske valute u ožujku je, prema revidiranom podatku, porasla na 2,6 posto, dok je u veljači iznosila 1,9 posto.
Europska središnja banka (ECB) procijenila je sredinom ožujka da bi inflacija u eurozoni ove godine mogla porasti na 4,4 posto ako se normalizacija isporuka energenata otegne do prvog tromjesečja 2027. godine. ECB upozorava da bi, ako rat potraje, cijene energije mogle dodatno rasti te narušiti povjerenje kompanija i kućanstava, što bi prigušilo potrošnju i ulaganja.
Cjelovito izvješće o očekivanjima u gospodarstvu Europske unije i eurozone u travnju Europska komisija planira objaviti krajem mjeseca, no već sada je jasno da europsko gospodarstvo, opterećeno regulacijama i slabim vodstvom, ulazi u još jedno razdoblje neizvjesnosti za građane.
