Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi. Prema riječima ministra gospodarstva Ante Šušnjara, cilj je veća transparentnost i administrativno rasterećenje, no ostaje pitanje hoće li se time doista smanjiti prostor za nepravilnosti.
Ključne konkretne promjene
Najvažnije izmjene koje je predstavio Šušnjar su sljedeće:
– Povećavaju se pragovi za jednostavnu nabavu roba i usluga na 50.000 eura, a za radove na 100.000 eura.
– Za diplomatske misije i konzularne urede RH pragovi se podižu na 140.000 eura za robu i usluge te na 700.000 eura za radove.
– U nabavama iznad 15.000 eura uvodi se obveza provođenja postupka putem modula jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH.
– Uvodi se mogućnost da se gospodarski subjekt ne isključi iz postupka nabave ako mu dug po osnovi poreza i doprinosa iznosi manje od 1.000 eura, kako bi se „proširio krug ponuditelja”.
– Uvodi se razmjena digitalno potpisanih ugovora i izmjena ugovora kvalificiranim elektroničkim potpisom putem Elektroničkog oglasnika, što bi trebalo skratiti rokove potpisivanja i stupanja na snagu ugovora.
Usklađivanje s EU i najava veće transparentnosti
Šušnjar tvrdi da se izmjenama dodatno usklađuje hrvatski sustav javne nabave s direktivama Europske unije, uz nastavak digitalizacije i modernizacije. Vlada poručuje da će to „doprinositi administrativnom rasterećenju naručitelja i gospodarskih subjekata”, iako iskustvo dosadašnjih reformi javne nabave pokazuje da svaki rast pragova istodobno nosi i rizik manje kontrole.
Najveće mane sadašnjeg sustava javne nabave ostaju visoka razina formalizma, neujednačena praksa naručitelja, česte žalbe i postupci koji traju predugo. Manjak stvarne konkurencije, ponavljanje istih dobavljača te nedovoljna transparentnost u ranim fazama pripreme natječaja i dalje otvaraju prostor za pogodovanje, osobito kada Vlada – kao i sada – povećava pragove ispod kojih je kontrola slabija i javnost ima manje uvida u trošenje novca poreznih obveznika.
