Najmanje 94 djece s teškoćama u razvoju prošle godine nije upisano u gradske vrtiće u Zagrebu, a procjene govore kako je u cijeloj Hrvatskoj bez mjesta ostalo više od 500 mališana. Iza tih brojki kriju se stvarne sudbine dječaka i djevojčica kojima se, upozoravaju roditelji i stručnjaci, uskraćuje temeljno pravo na odrastanje u zajednici vršnjaka. Navodno je ove godine nešto malo bolje.
Godinama po 2000 neupisane djece
Gradonačelnik Tomislav Tomašević tvrdi da će se dio problema pokušati ublažiti naknadnim upisima nakon rješavanja žalbi te ističe kako je za “totalni nered” odgovorna bivša gradska vlast na čelu s Milanom Bandićem. Prema njegovim riječima, svake od posljednjih pet godina u Zagrebu je u prosjeku ostajalo oko 2000 neupisane djece.
On podsjeća da je upravo zbog manjka mjesta u vrtićima 2016. djeci korisnika mjere roditelj odgojitelj zabranjen upis u gradske vrtiće. Posljedica je, tvrdi, pad udjela djece od 3 do 4 godine u vrtićima s 94,7% na 84% do 2020. godine. Od ove godine ta se djeca ponovno mogu prijaviti, a stiglo je 1537 novih prijava upravo iz te skupine.
Stigmatizacija najranjivijih
Roditelji i udruge upozoravaju da je riječ o “sramotnoj stigmatizaciji” djece s teškoćama u razvoju u cijeloj Hrvatskoj. Dok se u državama EU, ali i u susjednoj Srbiji, sustavno radi na uključivanju djece s posebnim potrebama u redovne vrtiće, kod nas se, tvrde, ta djeca i dalje guraju na marginu.
Svako neupisano dijete znači i obitelj u neizvjesnosti, roditelje koji moraju napustiti posao ili improvizirati skrb, te propuštenu priliku za socijalizaciju i razvoj. “Nema opravdanja za takvu situaciju, nitko nema pravo igrati se sudbinama djece”, poruka je koja sve glasnije odjekuje među roditeljima i stručnjacima.
