Tisuće radnika, umirovljenika i studenata okupile su se u centru Zagreba na prosvjedu pod nazivom “Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine“. Glavne poruke sindikata jasne su: plaće i mirovine ne prate rast cijena, poslodavci imaju novca, a vlast ne čini dovoljno da iskorijeni korupciju i osigura pravedniju raspodjelu profita.
Okupljanje je počelo kod HNK, a povorka je prošla Frankopanskom i Ilicom prema Trgu bana Jelačića. Zbog prosvjeda je obustavljen tramvajski promet u središtu grada, a dio linija preusmjeren je na obilazne trase.
„Poslodavci lažu, novca ima“
Najžešće poruke uputio je čelnik SSSH-a Mladen Novosel, koji je pred tisućama okupljenih poručio da “poslodavci lažu” kada tvrde da nemaju novca za veće plaće. Istaknuo je kako je u privatnom sektoru zaposleno više od milijun ljudi, a dvije trećine njih primaju minimalnu plaću ili tek nešto višu.
Novosel je naglasio da je u razdoblju od 2015. do 2024. neto dobit poduzetnika porasla za čak 336 posto, dok su plaće porasle 72 posto. Po njemu, to je dokaz da prostora za veće plaće ima, ali se dobit zadržava kod vlasnika i menadžera, a ne dijeli s radnicima.
Sindikati traže minimalnu plaću od 1100 eura, prosječnu od 2200 eura te prosječnu mirovinu od 1100 eura neto. Poseban naglasak stavljaju na umirovljenike: čak 750.000 njih prima mirovinu nižu od praga siromaštva, koji iznosi 617 eura, a mnogi žive sami i jedva pokrivaju osnovne troškove.
Radnici, umirovljenici i studenti na istoj strani
Predsjednica Sindikata umirovljenika Višnja Stanišić istaknula je da je ovo “prosvjed istine” i zajednička borba generacija: današnji student sutra je radnik, a prekosutra umirovljenik. Poručila je da nitko tko je cijeli život radio ne bi smio završiti u bijedi.
Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem podsjetila je na službenu sliku “zemlje blagostanja” kojom se vlast hvali, dok radnici realno žive u zemlji rasta cijena hrane, stanova i osnovnih troškova. Po podacima sindikata, u pet godina inflacija je dosegla 28 posto, cijene hrane porasle su 47 posto, a kvadrata stanova više od 60 posto.
Dio poslodavačke strane oštro je odgovorio sindikatima. Boris Podobnik iz udruge Glas poduzetnika poručio je da sindikalci slobodno otvore svoje firme i isplaćuju plaće od 2000 eura neto pa neka vide koliko će dugo izdržati. Upozorio je na globalnu konkurenciju, posebno u niskoplaćenim djelatnostima, te tvrdio da bi prenaglo dizanje minimalne plaće ugasilo mnoga radna mjesta.
Dok sindikati naglašavaju da je ovo borba protiv pohlepe i korupcije, ostaje činjenica da se hrvatsko društvo već godinama lomi između radnika koji jedva spajaju kraj s krajem i poduzetnika koji tvrde da ih država guši nametima. A država, sa svojom poznatom kroničnom korupcijom i neučinkovitošću, i dalje uglavnom promatra s distance.
