Vladimir Putin upozorio je 11. rujna da bi slanje europskih vojnika u Ukrajinu značilo rat s Rusijom. Ruski predsjednik iznio je tu prijetnju odgovarajući novinarima na marginama summita BRICS-a u New Delhiju.
Putinova izjava bila je usmjerena na europske rasprave o mogućem raspoređivanju međunarodnih snaga koje bi nadzirale budući prekid vatre ili sigurnosni sporazum. Moskva takvu mogućnost već dulje odbacuje, tvrdeći da bi prisutnost vojnika država članica NATO-a predstavljala izravno uključivanje Saveza u rat.
Europski plan još nema konačan oblik
Dio europskih država izrazio je spremnost sudjelovati u budućim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, ali nije donesena zajednička odluka o sastavu, mandatu ni mjestu raspoređivanja snaga. Prijedlozi se uglavnom vežu uz razdoblje nakon dogovorenog prekida vatre, a ne uz slanje borbenih postrojbi na sadašnju crtu bojišta.
Zbog toga Putinova poruka ne predstavlja odgovor na već donesenu europsku odluku, nego pokušaj odvraćanja država koje razmatraju takvu opciju. Izjava dodatno sužava prostor za pregovore o sigurnosnom aranžmanu koji bi bio prihvatljiv i Kijevu i Moskvi.
Prijetnja izrečena dok se napadi pojačavaju
U satima nakon Putinove izjave ruski napadi na Ukrajinu usmrtili su osam civila i ranili desetke ljudi, prema podacima lokalnih ukrajinskih vlasti koje prenosi Associated Press. Smrtni slučajevi zabilježeni su u Zaporižji, Krivom Rihu, Kramatorsku i Žitomirskoj oblasti, dok je u Odesi ranjeno 35 ljudi.
Ukrajina je istodobno objavila da je napala dva postrojenja kemijske industrije u ruskim regijama Samara i Perm. Neovisna potvrda svih navoda s obje strane u ratnim uvjetima ostaje ograničena.
Putinova formulacija podiže političku cijenu svake buduće europske misije i pokazuje da pitanje stranih snaga ostaje jedna od ključnih prepreka mogućem sporazumu. Nije riječ o formalnoj objavi rata, nego o upozorenju kako bi Moskva protumačila takav potez europskih vlada.
