RAT I ENERGETIKA

Kremlj prihvatio ideju energetskog primirja, ali postavio dodatne uvjete

Moskva je pozdravila prijedlog da Rusija i Ukrajina prestanu napadati energetsku infrastrukturu, ali ga je povezala sa zaštitom ruskog izvoza i ukidanjem sankcija.

Vladimir Putin tijekom službenog događaja: Launch of the Vostok Oil project
FOTO: Presidential Press and Information Office of Russia / Kremlin.ru (CC BY 4.0)

Dušan CvetanovićPrije 1 dana

Moskva je pozdravila prijedlog da Rusija i Ukrajina prestanu napadati energetsku infrastrukturu, ali ga je povezala sa zaštitom ruskog izvoza i ukidanjem sankcija.

Kremlj je 15. rujna pozdravio prijedlog o uzajamnom prekidu ruskih i ukrajinskih napada na energetsku infrastrukturu. Glasnogovornik Dmitrij Peskov nazvao je takav dogovor dobrom idejom, ali je odmah naglasio da sam prekid napada na rafinerije ne bi riješio poremećaje na svjetskom tržištu goriva.

Peskov je rusku spremnost povezao s dodatnim zahtjevima: prestankom ukrajinskih napada na tankere i uklanjanjem sankcija koje ograničavaju ruski energetski izvoz. Time je Moskva prijedlog proširila izvan jednostavnog dogovora o nenapadanju energetskih postrojenja na teritoriju dviju država.

Nema potvrđenog dogovora o prekidu napada

Američki predsjednik Donald Trump objavio je 14. rujna da su Rusija i Ukrajina pristale prestati gađati energetsku infrastrukturu, ali nije iznio uvjete ni mehanizam nadzora. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odgovorio je da je Kijev spreman obustaviti napade ako saveznici osiguraju stvarnu i provjerljivu rusku obvezu da neće napadati ukrajinsku kritičnu infrastrukturu.

Događaji tijekom noći na 15. rujna pokazali su da takvo primirje još nije potvrđeno kao operativan sporazum. Prema izvještajima koje prenose Meduza i Associated Press, ukrajinske bespilotne letjelice ponovno su napale rusku rafineriju, dok su ruske snage izvele novi napad na Kijev.

Pritisak na ruske rafinerije i svjetsko tržište

Višemjesečni ukrajinski napadi na ruske rafinerije smanjili su preradu nafte i pridonijeli nestašicama goriva u pojedinim ruskim regijama. Moskva je u srpnju zabranila izvoz dizela kako bi povećala opskrbu domaćeg tržišta. Kijev tvrdi da napadima na naftni sektor povećava cijenu nastavka ruske invazije na Ukrajinu.

Poremećaji u Rusiji ipak nisu jedini uzrok napetosti na tržištu. Međunarodna agencija za energiju navodi da je rat protiv Irana snažno smanjio isporuke dizela iz Perzijskog zaljeva, dok su oštećenja ruskog rafinerijskog sustava dodatno pogoršala manjak.

Današnja izjava Kremlja zato predstavlja načelno prihvaćanje razgovora, a ne potvrdu sklopljenog primirja. Ključna otvorena pitanja ostaju obuhvat zabrane napada, način provjere kršenja i rusko povezivanje dogovora s ukidanjem međunarodnih sankcija.

Komentari (0)
Kolumna danaKako je nastao Freedom.hr: Portal po mjeri odgovornog građaninaFreedom.hr nastao je iz jednostavnog pitanja: što bi osviješten, odgovoran i razuman građanin Hrvatske želio znati prije nego što donese sud? Odgovor smo pretvorili u portal koji pamti obećanja, izjave i afere, provjerava činjenice i daje glas onima koje se rijetko čuje.Dušan CvetanovićZamjenik glavnog urednika
Izjava tjedna
Sve kompanije za umjetnu inteligenciju trebale bi imati niz testova kojima bi se svaki model provjeravao: hoće li izrađivati biološko oružje ili nuklearne bombe te hoće li namjerno obmanjivati.
Portret Elona Muska na javnom događaju u ArizoniElon Muskosnivač xAI-ja i izvršni direktor SpaceX-a
Karikatura političara koji publici prikazuje prosvjednike kako leže na cesti, uz poruku: Valjanjem po podu do vlasti i milijardiKarikaturaValjanjem po podu do vlasti i milijardi