Mislav Kolakušić analizira objavljene ugovore iz slučaja Agrokor, upozoravajući na pravne i institucionalne propuste te potencijalne posljedice za Hrvatsku.
Objava ekskluzivnog ugovora vezanog za aferu Agrokor, koji je predstavila N1 televizija , još je jednom potvrdila ozbiljne propuste u postupanju državnih institucija i otvorila nova pitanja o transparentnosti procesa koji su obilježili jedno od najvažnijih gospodarskih previranja u Hrvatskoj. U N1 studiju odvjetnik i bivši sudac Mislav Kolakušić iznio je niz kritičkih osvrta na genezu i provedbu Lex Agrokora, ukazujući na moguće posljedice za vladavinu prava i odgovornost političkih aktera.
Sumnjivi ugovori i unaprijed dogovorene odluke
Prema Kolakušiću, već od samog donošenja posebnog zakona za Agrokor bilo je vidljivo kako su ključne odluke i korisnici ovih procesa unaprijed precizno određeni. Osvrnuvši se na sadržaj objavljenog ugovora, tvrdi da dokument potvrđuje kako je cijeli niz postupaka unaprijed isplaniran, uključujući i izbor tvrtki koje će preuzeti ključne uloge u restrukturiranju koncerna. Upozorio je kako ni prikupljanje ponuda, ni stvarna konkurencija za pružanje savjetničkih usluga nisu postojali, pa ostaje nejasno je li se sve moglo obaviti uz znatno niže troškove za hrvatske građane .
Financijski interesi ispred javnog dobra
Brojne isplate savjetnicima u visini od nekoliko desetaka milijuna kuna posebno su problematične jer su se događale istovremeno dok su tvrtke poput Konzuma trpjele nestašicu proizvoda i poslovne teškoće. Kolakušić otvoreno ističe kako se "sve radilo isključivo zbog zarade na troškovima savjetovanja", povlačeći paralelu i s ranijim primjerima ovršnog zakona gdje su privatni interesi stavljeni ispred državnog proračuna. Naglašava i da su određene tvrtke dobile izdašna sredstva, dok su druge, poput Tehnike , ostale bez ikakve isplate i završile u stečaju.
Komentirajući dugoročan politički utjecaj slučaja Agrokor, Kolakušić podsjeća kako unatoč stalnom otkrivanju novih detalja ne dolazi do institucionalne akcije. Tvrdi da su ključni elementi Lex Agrokora višestruko prekršeni, posebno kad je riječ o sustavu tzv. "roll-up" kredita i isplata pojedinim vjerovnicima, što bi, u teoriji, moglo biti temelj za brojne tužbe pred domaćim i europskim sudovima.
Ističe i ozbiljne probleme s načinom dodjele koncesija na resurse, poput izvora vode i poljoprivrednog zemljišta, gdje su vlasnička prava automatski prešla na nove nositelje dugovanja. Prema njegovom mišljenju, takve odredbe sasvim suprotstavljaju načelima suvereniteta i zaštiti nacionalnih interesa.
Međunarodni kontekst i usporedbe
Kao zanimljiv kontrast, Kolakušić navodi slučaj talijanskog Parmalata u kojem je izvanredni povjerenik uspio vratiti znatne iznose imovine iz offshore računa, dok u slučaju Agrokora nije vraćen "niti jedan euro". Po njegovim riječima, s obzirom na visinu ukupnog duga i provedene financijske aranžmane, najveća ekonomska šteta nanesena je drugim poduzećima u sastavu koncerna, a ne samo samom Agrokoru ili Konzumu .
Promjena javne percepcije
Značajan dio intervjua posvećen je i promjeni percepcije unutar hrvatske javnosti. Iako je nekada javna borba Ivica Todorića protiv preuzimanja kompanije izazivala podsmijeh, sve više građana sada dramatične gubitke i sporni prijenos vlasništva doživljava kao dokaz dubokih strukturalnih problema u načinu na koji institucije ispunjavaju svoje funkcije.
Zaključak: Potreba za jačanjem pravne države
Na temelju Kolakušićevih komentara postaje jasno da slučaj Agrokor ostaje otvorena rana za pravnu sigurnost i reputaciju hrvatskih institucija . Nepravilnosti u vođenju postupaka, javni interes podređen privatnim koristima i izostanak djelotvorne kontrole ukazuju na potrebu jačanja transparentnosti i odgovornosti svih uključenih. Samo suverenitet, vladavina prava i poštivanje procedura mogu osigurati dugoročne koristi za hrvatsko društvo i gospodarstvo.
