ŠTO MOSKVA ŽELI POSTIĆI

Koji je Putinov plan? Ratovati dok ne ojača poziciju, a istodobno pregovarati s Trumpom

Posljednji potezi Vladimira Putina pokazuju strategiju u dva smjera: Rusija nastavlja vojni pritisak na Ukrajinu, ali istodobno ostavlja otvoren put dogovoru sa SAD-om. Donbas, budući odnos Ukrajine s NATO-om i širi odnosi Washingtona i Moskve ostaju u središtu pregovora.

YouTube

Sadržaj je spreman za prikaz

Jednim dopuštenjem prikazat će se svi podržani vanjski sadržaji na Freedom.hr.

Otvori izvor

Freedom.hrPrije 1 sata

Posljednji potezi Vladimira Putina pokazuju strategiju u dva smjera: Rusija nastavlja vojni pritisak na Ukrajinu, ali istodobno ostavlja otvoren put dogovoru sa SAD-om. Donbas, budući odnos Ukrajine s NATO-om i širi odnosi Washingtona i Moskve ostaju u središtu pregovora.

Dok Donald Trump iz New Yorka Vladimiru Putinu poručuje da završi rat, iz poteza Moskve tijekom posljednjih tjedana vidi se složenija strategija. Rusija nastavlja vojne operacije i pokušava poboljšati položaj na bojištu, ali istodobno održava intenzivne kontakte sa Sjedinjenim Državama i ne odbacuje nove pregovore.

To ne znači da je poznat Putinov konačni plan niti da će Moskva ostvariti svoje ciljeve. No ruske javne pozicije, stanje na bojištu i razgovori s američkom administracijom pokazuju nekoliko konkretnih ciljeva koje Kremlj trenutačno pokušava postići.

1. Osvojiti što više Donbasa prije eventualnog sporazuma

Jedan od najočitijih ciljeva ostaje teritorij. Rusija želi preuzeti i preostale dijelove Donjecke oblasti koje još drži Ukrajina. Upravo je budućnost tog područja jedno od ključnih pitanja na kojima se pregovaračke pozicije Moskve i Kijeva i dalje snažno razlikuju.

Reuters je početkom rujna izvijestio da Rusija, unatoč obnovljenim američkim diplomatskim naporima, nije odustala od cilja zauzimanja preostalog dijela Donjecka. To znači da Moskva zasad pregovore ne odvaja od pokušaja poboljšavanja vlastite vojne pozicije.

2. Pregovarati s Trumpom, ali ne zaustaviti rat unaprijed

Putin posljednjih tjedana održava izravne kontakte s Trumpovom administracijom. Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner početkom rujna nekoliko su sati razgovarali s Putinom u Moskvi, nakon čega su otputovali u Kijev.

Nije postignut konačni dogovor, ali obje strane nastavile su kontakte. Trump je nakon razgovora s Putinom rekao da ruski predsjednik želi postići sporazum. Kremlj je također ostavio otvorenom mogućnost novih pregovora Rusije, Ukrajine i SAD-a.

Moskva pritom ne prihvaća ukrajinski zahtjev da potpuni prekid vatre nužno mora prethoditi pregovorima. Ruska vojska nastavlja operacije dok diplomati istodobno razgovaraju.

3. Ukrajinu dugoročno držati izvan NATO-a

Pitanje NATO-a ostaje jedan od temeljnih ruskih zahtjeva. Putin godinama tvrdi da je približavanje Ukrajine NATO-u sigurnosna prijetnja Rusiji i širenje Saveza navodi kao jedan od razloga zbog kojih je došlo do sukoba.

Ukrajina i zapadne države odbacuju rusko opravdavanje invazije takvim argumentom. Ipak, eventualni budući sigurnosni status Ukrajine gotovo sigurno ostaje jedno od glavnih pitanja svakog ozbiljnog pregovora Moskve, Kijeva i Washingtona.

4. Pripremiti Rusiju i za slučaj da rata nema brzog kraja

Putin istodobno ne djeluje kao da pretpostavlja brz završetak sukoba. Na sastanku ruskog Vojno-industrijskog povjerenstva 18. rujna ponovno je naglasio važnost nuklearne trijade te zatražio jačanje proturaketne i protuzračne obrane.

Ruski državni proračun također pokazuje nastavak visokih ratnih troškova. Ministar financija Anton Siluanov rekao je da će deficit ove godine dosegnuti oko tri posto BDP-a, među ostalim zbog povećanih vojnih rashoda i potrebe za dodatnim sustavima protuzračne obrane.

Drugim riječima, Kremlj ostavlja otvorene dvije mogućnosti: sporazum ako se mogu postići prihvatljivi uvjeti za Moskvu ili nastavak rata ako dogovora nema.

5. Nakon Ukrajine želi obnoviti širi odnos sa SAD-om

Pregovori za Putina nisu ograničeni samo na Ukrajinu. Kremlj otvoreno govori o mogućnosti da završetak rata omogući obnovu šire suradnje sa Sjedinjenim Državama.

Nakon nedavnog razgovora Trumpa i Putina ruski predsjednički savjetnik Jurij Ušakov rekao je da bi rješenje ukrajinskog sukoba moglo otvoriti put oporavku trgovinskih i drugih odnosa Washingtona i Moskve.

Za Rusiju bi takav razvoj imao veliku gospodarsku i geopolitičku vrijednost: mogao bi otvoriti pitanje sankcija, trgovine, energetike i normalizacije odnosa sa Zapadom.

Putin istodobno širi kontakte prema Bliskom istoku

Putin se ne koncentrira samo na Ukrajinu. Danas je telefonski razgovarao sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom. Prema Kremlju, razgovarali su o pogoršanju situacije na Bliskom istoku i potrebi sigurnog prolaska brodova kroz Hormuški tjesnac i Bab el-Mandeb.

Rusija i Saudijska Arabija već godinama intenzivno surađuju kroz OPEC+, što Moskvi omogućuje da odnose s Rijadom koristi i u energetici i u širim diplomatskim pitanjima.

Putin i bin Salman već su se sastajali licem u lice

Putin je u prosincu 2023. osobno posjetio Mohammeda bin Salmana u Rijadu. Tada su razgovarali u palači Al-Yamama o energetici, regionalnim krizama i odnosima dviju država. Snimka tog sastanka pokazuje koliko dugo Moskva i Rijad razvijaju izravnu komunikaciju na najvišoj razini.

Strategija: pritisak na bojištu i pregovori za stolom

Putinovi trenutačni potezi zato se mogu opisati bez pretpostavljanja njegovih skrivenih namjera: Rusija nastavlja vojni pritisak, pokušava zauzeti dodatni teritorij, istodobno pregovara sa SAD-om i nastoji u eventualni mirovni sporazum ugraditi ruske zahtjeve o teritoriju i budućem sigurnosnom položaju Ukrajine.

Hoće li se ti ciljevi pretvoriti u sporazum ovisi i o tome na što su spremni Ukrajina, Sjedinjene Države i europske države. Za sada pregovori nisu proizveli konačni kompromis, a rat i dalje traje.

Komentari (0)

PRIDRUŽI SE I DONIRAJ

PRIPREMAM QR
Kolumna danaFED ponovno steže remen: Kako će Warshov povijesni zaokret i rast kamata uzdrmati kriptotržište?Nakon višemjesečnog balansiranja na rubu ekonomske neizvjesnosti, američka središnja banka (FED) povukla je potez od kojeg su financijska tržišta mjesecima strepila.Dražen KunaKolumnist
Izjava dana
Trebamo mir.
Josipa Pleslić (ex Rimac), portretJosipa Pleslić (ex Rimac)bivša državna tajnica i bivša gradonačelnica Knina na pitanje zašto je priznala krivnju za korupciju
Karikatura političara koji publici prikazuje prosvjednike kako leže na cesti, uz poruku: Valjanjem po podu do vlasti i milijardiKarikaturaValjanjem po podu do vlasti i milijardi