Hrvatski teorijski fizičar Miroslav Dorešić u Hrvatsku dovodi čovjeka kojega mnogi vide kao jedno od ključnih imena kvantne revolucije – John M. Martinisa, dobitnika Nobelove nagrade za fiziku. Susret ta dva znanstvenika već se među kolegama opisuje kao dolazak “kvantne braće” u Zagreb: jedan je godinama gradio teorijski okvir, drugi je taj okvir pretvarao u konkretne uređaje.
Martinis je svjetsku slavu stekao radom na supravodljivim kubitima, temeljnoj građevnoj jedinici kvantnih računala. Dok je kvantna mehanika desetljećima slovila kao gotovo filozofska disciplina, puna misaonih eksperimenata i paradoksa, Martinis je s timom pokazao da se ta “čudna” fizika može pretočiti u strojeve koji rade u laboratoriju – i to na temperaturama bliskima apsolutnoj nuli. Miroslav Dorešić, profesor i kvantni fizičar stupio je u kontakt s John M. Martinisom netom po dodjeli prestižne nagrade. Nije im trebalo dugo da se zbliže, jer i jedan i drugi učili su od istih i nametali ovu vrstu znanosti u vremenu kad je malo koga bilo briga za kvantnu fiziku. Kako nam je kazao profesor Dorešić kliknuli su na prvu. Nakon brojnih “virtualnih” razgovora uslijedio je i ogroman intervju koji je zagrebački profesor vodio s Nobelovcem specijalno za Hrvatski vijenac, Start te Freedom.hr. U printanom izdanju Hrvatskog vijenca razgovor je već objavljen, a mi ćemo ga objaviti ekskluzivno u elektroničkom obiliku za koji dan.
Od Feynmana do Sycamorea
Još je Richard Feynman početkom osamdesetih upozorio da klasična računala ne mogu učinkovito simulirati kvantne sustave – broj mogućih stanja raste prebrzo. Rješenje je bilo radikalno jednostavno: izgraditi računala koja i sama koriste kvantne zakone.
Umjesto običnog bita, kvantna računala koriste kubit, koji može biti u superpoziciji stanja 0 i 1. Kada se više kubita kvantno spregne, njihov sustav opisuje golem prostor mogućih konfiguracija. Već pedesetak kubita prelazi granicu onoga što najjači klasični superračunala mogu izravno pratiti.
Prekretnica je došla 2019., kada je kvantni procesor Sycamore, razvijen u laboratoriju pod Martinisovim vodstvom, izveo zadatak uzorkovanja slučajnih kvantnih krugova. Eksperiment je istraživače doveo do zaključka da bi klasičnim superračunalima za tu simulaciju trebala stoljeća, dok je kvantni stroj posao završio za nekoliko minuta. Taj je trenutak ušao u povijest kao demonstracija kvantne nadmoći za specifičan zadatak.
Dorešić i Martinis – kvantna braća s različitih krajeva svijeta
Dolazak Martinisa u Hrvatsku, u organizaciji Miroslava Dorešića, nije samo još jedno gostujuće predavanje. Za domaću znanstvenu scenu to je podsjetnik da temeljna znanost nije luksuz, nego dugoročno ulaganje u buduću tehnologiju. U razgovoru kojeg je Miroslav Dorešić vodio za Hrvatski vijenac, Start i Freedom.hr s Nobelovcem raspravlja se o tehničkim izazovima gradnje kvantnog računala, granicama znanja, ulozi mladih istraživača i važnosti međunarodne suradnje.
Martinisova životna priča otkriva koliko u svemu tome ima i zdrave, stare praktičnosti. Njegov otac bio je vatrogasac i ribar sa srednjoškolskom diplomom, ali i čovjek koji je volio graditi stvari u garaži. Gledajući ga, mladi John nije naučio samo osnove praktične konstrukcije, nego i samopouzdanje da se nešto vlastitim rukama može stvoriti. Taj duh kasnije ga je usmjerio prema eksperimentalnoj fizici.
Kada se danas govori o kvantnim računalima, spominju se njihovi potencijali u razvoju novih materijala, simulaciji molekula, optimizaciji logistike, pa čak i u povezivanju s umjetnom inteligencijom. No Dorešić i Martinis podsjećaju na ono bitnije: bez strpljivog rada teorijskih fizičara i eksperimentalnih timova, bez desetljeća “nevidljivog” truda, te se tehnologije nikada ne bi pomakle iz apstraktnih jednadžbi u stvarne uređaje.
U tom smislu, njihov zajednički nastup u Hrvatskoj izgleda kao simboličan susret dviju polovica iste priče – teorije i eksperimenta – ali i kao poruka da se ozbiljna znanost može graditi i ovdje, ako postoji volja i jasna svijest da je riječ o poslu koji traje puno dulje od jednog političkog mandata ili modne tehnološke fraze.
