Bosna i Hercegovina izlazi na Opće izbore 4. listopada, a građani će birati tri člana Predsjedništva BiH, Zastupnički dom državnog parlamenta, parlamente Federacije BiH i Republike Srpske, predsjednika Republike Srpske te skupštine deset kantona u Federaciji.
Formiranje vlasti nakon izbora bit će znatno složenije od jednostavnog zbrajanja zastupničkih mandata. Za funkcionalnu državnu vlast u praksi je potreban dogovor političkih blokova iz Federacije BiH i Republike Srpske, a dodatnu važnost imaju Dom naroda i mehanizmi entitetskog glasanja.
Tko je sada vlast na razini BiH?
Vijećem ministara BiH i dalje predsjedava Borjana Krišto iz HDZ-a BiH. Vlast je nakon izbora 2022. sastavljena dogovorom HDZ-a BiH, stranaka Trojke — SDP-a, Naroda i pravde i Naše stranke — te SNSD-a i njegovih partnera iz Republike Srpske.
Zato su ključne državne pozicije podijeljene između tih blokova. Elmedin Konaković iz NiP-a vodi Ministarstvo vanjskih poslova, Zukan Helez iz SDP-a obranu, Edin Forto iz Naše stranke promet i komunikacije, dok SNSD drži Ministarstvo financija i Ministarstvo vanjske trgovine. HDZ BiH uz mjesto predsjedateljice ima i druge važne pozicije u Vijeću ministara.
Ali ta koalicija zapravo više ne postoji
Trojka je 23. siječnja 2025. objavila raskid koalicije sa SNSD-om, nakon novih blokada europskih zakona i zaoštravanja političke krize povezane s politikom Milorada Dodika.
Trojka je zatim pokušala iz državne vlasti izbaciti SNSD-ove ministre i zamijeniti ih opozicijskim strankama iz Republike Srpske. To nije potpuno provedeno jer SNSD ima dovoljno političke snage u Domu naroda da blokira dio takvih promjena.
Zato danas postoji neobična situacija: Vijeće ministara formalno još u velikoj mjeri izgleda kao vlada formirana 2022., ali izvorna politička koalicija Trojke i SNSD-a više ne funkcionira.
U Federaciji su i dalje zajedno Trojka i HDZ
Na razini Federacije BiH situacija je jednostavnija. Ondje vlast čine Trojka i HDZ BiH sa svojim partnerima. SDA je, iako je pojedinačno jedna od najvećih stranaka među bošnjačkim biračima, nakon izbora 2022. ostala izvan federalne vlasti.
Što se može dogoditi nakon izbora?
Rezultati izbora tek će odrediti stvarnu parlamentarnu matematiku, pa se sada ne može pouzdano reći koja će kombinacija formirati vlast. Međutim, javne izjave stranaka pokazuju nekoliko mogućih smjerova pregovora.
Trojka + HDZ + srpska opozicija
Stranke Trojke nakon raskida sa SNSD-om pokušavale su suradnju na državnoj razini prebaciti prema opoziciji iz Republike Srpske, prije svega SDS-u, PDP-u i Listi za pravdu i red. Takva kombinacija moguća je samo ako nakon izbora te stranke budu imale dovoljno mandata i dovoljno delegata u Domu naroda da državne institucije mogu funkcionirati.
SDA + HDZ + SNSD
Druga kombinacija o kojoj se mjesecima otvoreno govori jest povratak modela u kojem bi SDA predstavljala glavni bošnjački blok, HDZ BiH hrvatski, a SNSD srpski. Takve su kombinacije u različitim razdobljima već upravljale državnom razinom.
HDZ-ov Dragan Čović i SDA-ov Bakir Izetbegović posljednjih su mjeseci govorili o potrebi relaksiranja bošnjačko-hrvatskih odnosa, što je potaknulo nagađanja o mogućoj suradnji nakon izbora. Istodobno HDZ i SNSD održavaju dugogodišnju političku suradnju. To ipak nije dogovorena postizborna koalicija i konačan odnos ovisit će o mandatima.
Moguć je i dogovor SDA i dijela sadašnje Trojke
Ni granica između SDA i sadašnje Trojke nije nužno neprobojna. Bakir Izetbegović javno je rekao da ne odbacuje mogućnost suradnje sa SDP-om. Zbog toga izborni rezultat može otvoriti kombinacije koje sadašnje kampanjske podjele ne sugeriraju na prvi pogled.
Zašto je HDZ BiH gotovo uvijek važan?
HDZ BiH posljednjih godina ima dominantnu poziciju među hrvatskim strankama u Federaciji i snažan utjecaj u hrvatskom klubu Doma naroda. Zbog načina na koji je uređen politički sustav BiH, to stranci daje velik utjecaj pri sastavljanju federalne i državne vlasti.
Zbog toga pregovori bošnjačkih stranaka nakon izbora neće biti samo pitanje toga tko je osvojio više glasova. Morat će se pronaći i partneri s hrvatske i srpske političke scene s kojima je moguće formirati većinu kroz oba doma državnog parlamenta.
A što se bira za Predsjedništvo?
Iz Federacije se biraju bošnjački i hrvatski član Predsjedništva. Za bošnjačko mjesto među kandidatima su aktualni član Denis Bećirović, predsjednik SDA Bakir Izetbegović i predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić.
Za hrvatsko mjesto kandidiraju se Darijana Filipović iz HDZ-a BiH, Slaven Kovačević kao kandidat DF-a te Zdenko Lučić kojeg podržava blok više hrvatskih stranaka izvan HDZ-a BiH.
U Republici Srpskoj SNSD ponovno kandidira Željku Cvijanović za srpskog člana Predsjedništva, dok se među protukandidatima nalazi Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red.
Dakle, hoće li ostati ista vlast?
To se prije izbora ne može utvrditi. Aktualna državna vlast već sada nije jedinstvena koalicija: Trojka je raskinula političko partnerstvo sa SNSD-om, ali SNSD-ovi ministri ostali su u Vijeću ministara zbog složenog sustava smjene i blokada.
Izbori će zato prije svega odlučiti koliko će mandata dobiti četiri velika politička centra — Trojka, SDA, HDZ BiH i SNSD te njegovi protivnici u Republici Srpskoj. Tek nakon toga počinje prava bitka za sastavljanje Vijeća ministara.
U BiH pobjeda jedne stranke gotovo nikada nije dovoljna. Vlast se formira kroz dogovor više nacionalnih i političkih blokova, a zbog Doma naroda stranka koja nema najveći broj zastupnika ponekad može imati presudan utjecaj na to koja će koalicija uopće moći funkcionirati.
