Kad institucije otvore javno savjetovanje, građanima poručuju da njihovo iskustvo i znanje mogu pomoći u donošenju boljih odluka. Taj poziv ima smisla samo ako iza njega slijedi vidljiv i obrazložen odgovor. U protivnom, sudjelovanje postaje još jedna administrativna kućica koju treba označiti.
Službeno Godišnje izvješće o provedbi savjetovanja za 2025., koje je Vlada prihvatila 1. travnja 2026., bilježi 809 savjetovanja na portalu e-Savjetovanja. Sudjelovalo je 6.911 fizičkih i pravnih osoba, a poslano je 25.657 komentara. To je više nego 2024. i pokazuje da interes postoji. Istodobno je prosječno savjetovanje trajalo 24 dana, iako je zakonsko pravilo 30 dana. Šest dana možda zvuči malo, ali zaposlenom čovjeku, roditelju, obrtniku ili udruzi može odlučiti hoće li uopće stići proučiti nacrt i pripremiti smislen prijedlog.
Broj komentara nije isto što i stvaran utjecaj. Građanin treba moći razumjeti što je prihvaćeno, što nije i zbog čega. Službene upute portala već propisuju objavu izvješća s pristiglim primjedbama i razlozima njihova neprihvaćanja. Pravi standard, međutim, ne bi smio biti samo da izvješće postoji, nego da odgovor bude jasan, pravodoban i sadržajan.
Povjerenje se ne gradi obrascem
Kao građanin, ne očekujem da svaka primjedba bude prihvaćena. Očekujem da institucija pokaže kako ju je ozbiljno razmotrila. Rečenice poput „ne prihvaća se” bez razumljivog objašnjenja formalno zatvaraju postupak, ali ne stvaraju povjerenje. Jednako je problematično kada se savjetovanje otvori tek nakon što su sve ključne političke odluke već donesene.
Zato predlažem tri jednostavne promjene. Prvo, uz svako izvješće treba objaviti kratak pregled najvažnijih izmjena koje su nastale upravo zbog prijedloga javnosti. Drugo, svako skraćivanje roka trebalo bi biti jasno i konkretno obrazloženo. Treće, kod propisa koji snažno utječu na svakodnevni život treba organizirati i razgovor uživo ili putem videoveze, osobito za ljude koji se teže snalaze u digitalnim sustavima.
Odgovornost je i na nama. Komentar bez argumenata, uvreda ili stranačka parola neće poboljšati zakon ni gradsku odluku. Građani trebaju navoditi činjenice, opisati posljedice i ponuditi rješenje kad ga imaju. Institucije zauzvrat moraju pokazati da su takav doprinos čule.
Demokracija nije samo izlazak na izbore svake četiri godine. Ona živi i između izbora, u pravu građana da pitaju, predlažu i dobiju pošten odgovor. Javna savjetovanja mogu biti jedno od najboljih mjesta za takav odnos. Ali samo ako građani nisu dekor, nego sudionici čiji glas ima stvarnu težinu.
Podaci u tekstu temelje se na Godišnjem izvješću o provedbi savjetovanja s javnošću za 2025. i službenim uputama portala e-Savjetovanja.
