Europski parlament jučer je, 17. rujna, na kraju plenarne sjednice u Strasbourgu raspravljao o zaštiti ljudi od otrovnih tvari. Neposredni politički povod bio je slučaj nezakonito odloženog otpada i PFAS kemikalija u Gospiću, iako su Hrvatska i PFAS prije rasprave uklonjeni iz njezina službenog naslova.
Inicijator rasprave Gordan Bosanac ustvrdio je da je Europska pučka stranka ublažila formulaciju i pokušala izbjeći razgovor o odgovornosti hrvatskih vlasti. Zastupnici HDZ-a i EPP-a odgovorili su da je riječ o širem europskom problemu trgovine i zbrinjavanja opasnog otpada te da temu ne treba svoditi na stranački sukob u Hrvatskoj.
Lokalni slučaj otvorio europsko pitanje
PFAS obuhvaća skupinu vrlo postojanih kemikalija koje se sporo razgrađuju i mogu se nakupljati u vodi, tlu i živim organizmima. Europska pravila uređuju prekogranični promet otpada i ograničenja pojedinih tvari, ali inspekcije, uzorkovanje i sanaciju u praksi provode nacionalne i lokalne institucije.
Rasprava nije donijela odluku o modelu sanacije u Gospiću. Pokazala je, međutim, dvije razine spora koje će se nastaviti: treba li Europska komisija snažnije nadzirati prekogranično kretanje opasnog otpada te tko u Hrvatskoj snosi političku i financijsku odgovornost za uklanjanje približno 33.000 tona zakopanog materijala.
Krajem rujna očekuju se i rezultati dodatnih testiranja povezanih s izloženošću PFAS spojevima. Ti podaci, zajedno s odlukom Vlade o metodi sanacije, bit će važniji za procjenu stvarnog zdravstvenog i okolišnog rizika od same političke rasprave u Strasbourgu.
