Afera Hipodrom jedna je od najvećih korupcijskih priča koje su posljednjih godina pogodile zagrebačku gradsku upravu. U središtu slučaja bila je Ustanova za upravljanje sportskim objektima, gradska ustanova koja je zaštitarskoj tvrtki Eurolex isplatila oko 1,8 milijuna eura za navodne poslove zaštite i “deložacije” na zagrebačkom Hipodromu. USKOK je utvrdio da veliki dio tih sati u stvarnosti nije bio odrađen, a gotovo svi glavni optuženici u međuvremenu su priznali krivnju.
Priča počinje ugovorom iz travnja 2023. godine. Za zaštitu Hipodroma tijekom dvije godine bilo je predviđeno ukupno 35.240 radnih sati zaštitara. Međutim, od studenoga 2023. do kraja kolovoza 2024. Eurolex je gradskoj ustanovi ispostavio račune na kojima je prikazano čak 242.436 sati navodno odrađenih poslova “deložacije”. USKOK tvrdi da takvi poslovi nisu bili predviđeni prvotnom javnom nabavom i da prikazani broj sati nije odgovarao stvarno obavljenom poslu. Ukupno je isplaćeno 1.800.135 eura.
Glavna osoba s gradske strane bio je tadašnji ravnatelj Ustanove za upravljanje sportskim objektima Kosta Kostanjević. Prema USKOK-u, znao je da računi ne odgovaraju stvarno obavljenim uslugama, ali je svejedno nalagao njihovo plaćanje i osigurao da se izvršene usluge praktički ne kontroliraju. Dio novca koji je Eurolex primio potom je podizan u gotovini, a Kostanjeviću je, prema optužnici i njegovu kasnijem priznanju, predano 450.000 eura.
Uz Kostanjevića su u početnoj fazi slučaja uhićeni i ljudi povezani s Eurolexom, prije svega Domagoj Galić i njegov otac Slavko Galić. USKOK ih je teretio da su sudjelovali u izdavanju računa i dokumentacije s lažno prikazanim brojem odrađenih sati te u izvlačenju novca iz gradske ustanove.
Domagoj i Slavko Galić na kraju su priznali krivnju i nagodili se s USKOK-om. Domagoj Galić osuđen je na dvije godine zatvora, a Slavko Galić na godinu i četiri mjeseca zatvora. Obojica su uz to kažnjena s po 40.000 eura.
Nagodila se i sama tvrtka Eurolex. Osuđena je na novčanu kaznu od 25.000 eura, a mora vratiti oko 1,35 milijuna eura nezakonito stečene imovinske koristi.
Najvažnije priznanje stiglo je u svibnju 2026. godine. Kosta Kostanjević, koji je mjesecima odbacivao optužbe, na kraju je priznao krivnju i sklopio sporazum s USKOK-om.
Osuđen je na dvije godine i pet mjeseci zatvora, uz 40.000 eura novčane kazne, te mu je naloženo da vrati 450.000 eura koje je nezakonito pribavio.
Time je kazneno potvrđen ključni dio USKOK-ove konstrukcije: računi su bili lažni, iz gradske ustanove isplaćeno je 1,8 milijuna eura, a dio tog novca završio je kod tadašnjeg ravnatelja ustanove.
Drugi dio afere: pritisak na svjedoke
Afera tu nije završila.
Nakon Kostanjevićeva prvog uhićenja, dvoje zaposlenika Ustanove za upravljanje sportskim objektima svjedočilo je protiv njega. USKOK tvrdi da su nakon toga tadašnja v. d. ravnateljice Jagoda Bončina Franjković i tadašnji predsjednik Upravnog vijeća Goran Đulić pokušali utjecati upravo na te zaposlenike.
Prema optužnici, zaposlenike se pokušalo rasporediti na niže plaćena radna mjesta, dok se Kostanjeviću nakon odlaska s mjesta ravnatelja pokušalo pronaći bolje plaćeno radno mjesto u ustanovi. USKOK to smatra pokušajem zlouporabe položaja radi pogodovanja Kostanjeviću i pritiska na osobe koje su protiv njega dale iskaze.
I Bončina Franjković u početku je negirala krivnju, ali je poslije također priznala.
Osuđena je na osam mjeseci zatvora uvjetno, uz rok kušnje od dvije godine. Tijekom nagodbe navela je i da je Đulić na nju vršio pritisak kako bi utjecala na zaposlenike koji su svjedočili protiv Kostanjevića.
Đulić jedini nije priznao
Nakon svih nagodbi, u cijelom predmetu ostao je samo jedan fizički optuženik koji nije priznao krivnju – Goran Đulić, bivši predsjednik Upravnog vijeća USO-a.
On odbacuje optužbe da je sudjelovao u pokušaju degradacije svjedoka i pogodovanju Kostanjeviću.
Njegova obrana pokušala je iz sudskog spisa izdvojiti iskaze pojedinih svjedoka, tvrdeći da su pribavljeni nezakonito jer tijekom njihovih ispitivanja u USKOK-u obrana nije bila nazočna. Županijski sud u Zagrebu taj je zahtjev krajem lipnja 2026. odbio, uz mogućnost žalbe Visokom kaznenom sudu.
To znači da je kaznena slika afere danas gotovo potpuno razjašnjena kroz priznanja samih sudionika.
Kosta Kostanjević priznao je da je sudjelovao u izvlačenju novca i da je primio 450.000 eura. Domagoj i Slavko Galić priznali su svoj dio poslova preko Eurolexa. Eurolex je priznao odgovornost i mora vratiti oko 1,35 milijuna eura. Jagoda Bončina Franjković priznala je pokušaj utjecaja na zaposlenike koji su svjedočili protiv Kostanjevića.
Jedino Goran Đulić ostaje pri tvrdnji da nije kriv.
Afera Hipodrom zato više nije slučaj u kojem postoje samo sumnje tužiteljstva. Većina glavnih aktera sama je pred sudom prihvatila kaznenu odgovornost.
Otvoreno ostaje još pitanje političke odgovornosti: kako su tijekom gotovo godinu dana iz gradske ustanove mogli prolaziti računi kojima je broj zaštitarskih sati s ugovorenih 35.240 narastao na više od 242.000, bez učinkovitog nadzora koji bi zaustavio isplate prije nego što je nestalo gotovo dva milijuna eura javnog novca.
