Kina je posljednjih tjedana prošla ozbiljan test energetske otpornosti. Povijesna naftna kriza, potaknuta ratom SAD-a i Izraela s Iranom, pogodila je mnoge azijske države, no Peking zasad prolazi s relativno malo potresa zahvaljujući godinama planskog jačanja energetske samodostatnosti.
Strategija samodostatnosti i diverzifikacije
Pod vodstvom Xija Jinpinga već se više od desetljeća provodi politika čiji je cilj učiniti Kinu što neovisnijom o uvozu goriva i vanjskim šokovima. Država je masovno ulagale u vjetroelektrane, solarne elektrane i hidroenergiju, ali i u dublja bušenja nafte i plina na kopnu i moru te u sporazume s dobavljačima iz Srednje Azije, Rusije i Myanmara.
Kako bi smanjila ovisnost o pomorskim pravcima poput tjesnaca Malacca, Kina je izgradila skupe naftovode i plinovode preko kopna. Nakon početka rata između Rusije i Ukrajine, Rusija je postala glavni kineski dobavljač nafte, što dodatno mijenja energetsku kartu svijeta.
Obnovljivi izvori, ugljen i velike zalihe
U skladu s Xijevom doktrinom „najgoreg scenarija”, Peking je ubrzao razvoj obnovljivih izvora i električnih vozila. Diljem unutrašnjosti niču golemi solarni i vjetroparkovi, a domaće tvornice ovladale su proizvodnjom jeftinih baterija. Na cestama je sve više automobila na struju, dok se industrija u velikoj mjeri oslanja na električnu energiju iz obnovljivih izvora te iz domaćih termoelektrana na ugljen.
Istodobno, bogata ležišta ugljena na sjeveru zemlje i dalje su ključna sigurnosna mreža, a državne energetske kompanije istražuju nova nalazišta nafte i plina te pune skladišta sirove nafte, za koja se procjenjuje da mogu pokriti potrošnju barem nekoliko mjeseci.
Iako Kina uvozi tek oko 15 posto ukupne energije, i dalje ovisi o uvozu oko 70 posto nafte i 40 posto prirodnog plina. Zbog aktualne krize osjetila je rast cijena mlaznog goriva, skuplje avionske karte, veće transportne troškove i poskupljenja industrijskih sirovina. Državni planeri intervenirali su kako bi ublažili rast cijena benzina i dizela, a prema medijskim navodima dopušteno je i korištenje komercijalnih naftnih rezervi.
Unatoč tim pritiscima, Kina je u prvom tromjesečju 2026. zabilježila snažan gospodarski rast, što u Pekingu tumače kao potvrdu da je rana i masovna orijentacija na vjetar, sunce i domaće izvore energije bila ispravan put.
