Šest godina nakon potresa groblje Mirogoj i dalje je pod skelama, a sveobuhvatna obnova još nije započela. Iako je organizacija Europa Nostra Mirogoj uvrstila među sedam najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Europi, konkretni zahvati napreduju sporo, dok vrijeme i nevremena dodatno oštećuju ovaj spomenik nulte kategorije.
Stručnjaci: šteta je sanabilna, ali institucije kasne
Arhitekt Zlatko Karač naglašava da, unatoč dramatičnom izgledu, situacija nije beznadna: ništa se nije srušilo niti nepovratno nestalo. Štete na detaljima, ističe, restauratori mogu relativno lako ukloniti, a i zahtjevniji zahvati izvedivi su jer su sačuvani izvorni nacrti slavnih Bolléovih arkada.
Povjesničarka umjetnosti Irena Kraševec upozorava da je za obnovu nužno zajedničko djelovanje odgovornih institucija. Podsjeća da se Mirogoj nije brzo ni izgrađivao, pa je jasno da će i obnova trajati godinama, ali bez koordinacije i odlučnosti proces se dodatno usporava.
Novac postoji, ali radovi stoje
Nakon potresa sanirane su samo najkritičnije točke. Obnovljena je upravna zgrada, dok se mrtvačnica još uvijek obnavlja. Iz Zagrebačkog holdinga navode da je dovršena projektna dokumentacija za obnovu arkada i crkve Krista Kralja, a vrijednost radova procjenjuje se na oko 65 milijuna eura. Zbog zahtjevnosti zahvata očekuje se da će sanacija trajati više godina.
Ministarstvo kulture i medija sudjelovalo je u financiranju, no ministrica Nina Obuljen Koržinek otvoreno izražava nezadovoljstvo dinamikom radova. Podsjeća da je već nakon potresa osigurano više od dva milijuna eura za hitne mjere na Mirogoju, ali Holding ta sredstva nije povukao.
Mirogoj danas ne ugrožavaju samo posljedice potresa, nego i svako novo nevrijeme koje dodatno nagriza njegovu povijesnu jezgru. Stručnjaci zaključuju da će se ovaj začarani krug odugovlačenja i propadanja nastaviti sve dok ne započne istinska, sveobuhvatna obnova kakvu ovaj simbol Zagreba doista zaslužuje.
